Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković uručio je danas prvu elektronsku zdravstvenu karticu Milanu Vidoviću iz Kozarske Dubice, koji je prije 13 godina donirao organe svog nastradalog sina.

Na ovaj način zvanično je u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske promovisana elektronska kartica i najavljen početak rada Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u Bolnici Gradiška i domovima zdravlja Gradiška, Srbac i Kozarska Dubica.

Naime, u ovim zdravstvenim ustanovama od ponedjeljka, 17. avgusta, počeće da se primjenjuje IZIS, što podrazumijeva pored upotrebe elektronske kartice i elektronski zdravstveni karton, elektronske uputnice i dr. Proces prelaska na novi sistem će biti postepen i na samom početku će se paralelno koristiti i dosadašnji sistem rada u ovim ustanovama, dok se u potpunosti ne pređe na novi integrisani zdravstveni informacioni sistem. Takođe, od ponedjeljka će i drugi osiguranici sa područja pomenutih opština moći u poslovnicama Fonda preuzeti elektronske kartice, a dok ne preuzmu novu karticu moći će da koriste i dosadašnju zdravstvenu knjižicu.

Milan Vidović se prilikom preuzimanja elektronske kartice za sebe i svoju suprugu zahvalio predsjedniku Vlade, kao i Fondu zdravstvenog osiguranja RS, ističući zadovoljstvo što se nakon 13 godina od doniranja organa njihovog sina neko sjetio njihove porodice. Zahvaljujući ovom humanom činu, spašeno je pet života. Upravo iz tog razloga, FZO RS je nastojao da se na simboličan način zahvali ovoj porodici, dodjelom prve elektronske kartice, i time cjelokupno društvo podsjeti na njihov humani gest.

Predsjednik Vlade Srpske rekao je da posebno treba cijeniti human gest porodice Vidović jer su imali snage da u najtežim trenucima života misle kako pomoći drugima.

Višković je govoreći o IZIS-u istakao da je 21. vijek, te da je vrijeme da zaboravimo papir i olovku i da Republika Srpska primjenom IZIS-a ide u korak sa svijetom.

''Riječ je o izuzetno važnom sistemu, zahvaljujući kojem će se ostvariti značajne uštede. Prema podacima kojim raspolažem, samo 12 miliona godišnje će se uštedjeti na receptima. Drago mi je što smo danas u poziciji da ovaj sistem implementiramo i naši građani su jedini u okruženju koji će dobiti besplatne elektronske kartice'', rekao je predsjednik Vlade.

V.d. direktor FZO RS Dejan Kusturić istakao je da će IZIS, na čijem uvođenju se radi već dvije godine, učiniti zdravstveni sistem efikasnijim, a zdravstvene usluge kvalitetnijim i dostupnijim.

''Pored koristi koje donosi zdravstvenom sistemu, IZIS će olakšati i svakom građaninu, počevši od toga da više osiguranici neće morati izdvajati svoje vrijeme dolazeći u poslovnice Fonda radi ovjere knjižica'', rekao je Kusturić i dodao da je za realizaciju IZIS-a FZO RS do sada izdvojio oko 14 miliona KM, te da je ukupna vrijednost projekta oko 23 miliona KM bez PDV-a. Kusturić je napomenuo da će na početku postojati prelazni period i da će postojeći sistem biti u upotrebi sve dok se u potpunosti ne pređe na novi integrisani sistem. Najavio je da bi do kraja ove godine sve zdravstvene ustanove u Srpskoj trebale biti uvedene u IZIS. On je pojasnio da IZIS podrazumijeva povezivanje svih zdravstvenih ustanova i institucija u jednu cjelinu, te da će sve ustanove, odnosno ljekari koji imaju pristup IZIS-u u realnom vremenu imati sve podatke o pacijentu, njegovim pregledima, terapijama koje prima i dr. što će značajno unaprijediti kvalitet liječenja pacijenata. Takođe je napomenuo da će postojeće zdravstvene knjižice građani moći upotrebljavati sve dok ne preuzmu svoje elektronske kartice. Sugerisao je da se zbog trenutne epidemiološke situacije ne stvaraju gužve u poslovnicama Fonda u Srpcu, Gradišci i Kozarskoj Dubici, već da će građani postepeno moći preuzimati svoje kartice kada budu odlazili u poslovnice da ostvare neko od svojih prava iz zdravstvenog osiguranja.

Slavko Bojić, direktor MMS koda, kompanije koja radi na implementaciji IZIS-a, istakao je da je će od uvođenja IZIS-a najveću benefit imati građani. ''Pacijent je u fokusu cijelog sistema, a pored besplatne kartice građanima će biti dostupna i besplatna aplikacija, gdje će moći vidjeti svoje nalaze, termine posjete ljekaru i drugo'', naglasio je Bojić.

Podsjećamo, IZIS je integrisani zdravstveni informacioni sistem namijenjen za upravljanje procesom liječenja u svim zdravstvenim ustanovama, koji integriše nekoliko nivoa zdravstvene zaštite u jedan jedinstven integralni sistem. Ovaj sistem objedinjuje sve neophodne podatke u jednu cjelinu sa ciljem uvođenja, formiranja i centralizacije elektronskog zdravstvenog kartona, kao osnove sistema. Pored elektronskog kartona, IZIS podrazumijeva i uvođenje elektronskih kartica, te elektronskih uputnica i recepata, odnosno potpunu digitalizaciju zdravstvenog sistema.

Prednosti IZIS-a:

• Zbog složenosti zdravstvenog sistema i obimnosti podataka, bez softverskog praćenja nemoguće je imati adekvatnu kontrolu nad cjelokupnim sistemom, kao i relevantne podatke bez kojih nije moguće dalje strateško planiranje i donošenje najboljih odluka i rješenja u zdravstvenom sistemu. Dakle, uvođenje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), ne samo da će imati značajne finansijske efekte, već će omogućiti donošenje sistemskih rješenja od strane svih ustanova i institucija u zdravstvu, čime će se unaprijediti zdravstveni sektor;
• Sve zdravstvene ustanove će imati uvid u medicinske podatke pacijenta, poput rezultata dijagnostičkih postupaka - svih snimaka koje su jednom pacijentu rađeni (MR, CT i dr.), terapijske procedure koje su pružene i sl., što će spriječiti dupliranje dijagnostike i drugih usluga i samim tim smanjiti troškove i nepotrebna maltretiranja pacijenata; Obezbijediće se u realnom vremenu potpun i tačan uvid u izvršene medicinske usluge, izdate recepte, lijekove, te uputnice na svim nivoima; Dakle, jednom urađena usluga na npr. primarnom nivou, automatski će biti vidljiva i u ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa, te kada se pacijent uputi na dalje liječenje neće biti potrebe da se ponovo rade u bolnici iste usluge;
• Osiguranici će dobijati račune na kojima će biti vidljivo koje su im sve usluge pružene i koliko one koštaju, što je značajno i za osiguranika, ali i za Fond koji će moći kontrolisati da li su osiguraniku zaista pružene usluge koje su fakturisane Fondu i slično. Dakle, smanjiće se mogućnost eventualnih zloupotreba pruženih i fakturisanih usluga. Takođe, ovo je jako važno i kako bi svi postali svjesniji značaja zdravstvenog osiguranja i redovne uplate doprinosa. Sada su često prisutne teze da je zdravstvo besplatno i javnost nema predstavu koliko su zdravstvene usluge zapravo skupe. Kada na računima bude vidljivo koliko neka usluga košta i koliki računi budu za jedan teži slučaj liječenja, to će biti opomena za sve koliko je važno biti osiguran i plaćati doprinose.
• Moći će se u svakom momentu pratiti potrošnja lijekova, stanje zaliha i sl., što je, između ostalog, značajno za planiranje i sprovođenje nabavki lijekova i drugih sredstava ali i za kontrolu; (upravljanje zalihama i optimizacija nabavke lijekova i drugih medicinskih sredstava); Sada se zna desiti da u jednoj bolnici nema lijeka, a druga ima zalihe, programsko praćenje potrošnje lijekova omogući će brze preraspodjele lijekova između ustanova u takvim situacijama; Takođe, softversko praćenje izdatih lijekova onemogućiće da pacijent npr. u domu zdravlja dobije jedan lijek, a zatim da mu se u nekoj drugoj ustanovi preporuči drugi koji se ne bi trebao primjenjivati zajedno sa prvim izdatim lijekom ili koji ima iste efekte. To više neće biti moguće jer će svi ljekari na svim nivoima imati uvid koje je sve lijekove pacijent koristio, što će smanjiti nus pojave i druge neželjene efekte pri liječenju. Pored koristi za pacijenta, na ovaj način će se takođe ostvariti uštede sprječavanjem propisivanja nepotrebnih lijekova.
• Smanjiće se čekanje na dijagnostičke i terapijske procedure, usljed uvođenja transparentnih elektronskih listi čekanja, kao i uvođenja integrisanih kliničkih puteva, što će dovesti do povećanja broja usluga koje se blagovremeno pružaju pacijentima na primarnom nivou. Kao posljedica toga, očekuje se smanjenje broja hospitalizacija i smanjenje troškova u bolničkom sektoru.
• Biće omogućeno adekvatnije praćenje medicinskog stanja pacijenata, biće vidljive sve promjene, progresije i sl., samim tim poboljšaće se i kvalitet liječenja;
• Smanjiće se administrativni troškovi;
• Uvođenje e-recepta, pored toga što će smanjiti ''šetnju'' pacijenata, dovešće i do smanjenja troškova usljed izbacivanja iz upotrebe papira, ali i drugih nepotrebnih radnji u procesu rada.
• Uvođenjem elektronske zdravstvene kartice, smanjiće se gužve u administraciji ukidanjem ovjere zdravstvenih knjižica; Osiguranici neće morati odlaziti u Fond radi ovjera knjižica; (korist za pacijente: uštediće vrijeme ali i novac za gorivo, parking i sl.). Radnici Fonda koji rade na ovim poslovima usmjeriće se na poslove kontrole kvaliteta i troškova zdravstvene zaštite, npr. kontrole bolovanja, što će opet dovesti do smanjenja troškova...
• Implementacijom IZIS-a, resorno ministarstvo će imati potpunu kontrolu nad brojem radnika, njihovu strukturu, stručnu osposobljenost, poziciju, itd., a imaće i uvid ko koliko radi. Zahvaljujući tome biće omogućeno uvođenje sistema plata prema učinku, odnosno biće moguće odvojiti radnike od neradnika i u skladu sa tim ih plaćati;
• Biće omogućeno praćenje i upravljanje svih registrovanih medicinskih aparata, uz dobijanje kompletne slike utroška sredstava kod kupovine, kao i održavanja aparata, ali i praćenje iskorištenosti aparata da se ne bi desilo da neki aparat ''leži'' i ne radi;
• Medicinske i nemedicinske informacije o pacijentu će biti kompletne, ažurne i povjerljive, dostupne na svim mjestima pružanja zdravstvene usluge (ordinacija, apoteka, bolnica...), u skladu sa pravima pristupa istim, što će omogućiti jednostavnije i brže korišćenje zdravstvene zaštite i smanjiće potrebu ''šetanja'' pacijenata od jedne do druge ustanove; Poboljšaće se povjerljivost i bezbijednost podataka o pacijentima;
• Ministarstvo, instituti i sve druge ustanove u zdravstvu na osnovu raspoloživih podataka moći će donositi strateške odluke koje će unaprijediti zdravstveni sistem;
• Rasterećivanjem medicinskog osoblja administrativnih poslova, ono će imati više prostora da se  posvete radu sa pacijentima, odnosno da pružaju bolju zdravstvenu uslugu i da imaju efikasniju komunikaciju s pacijentima itd. Biće povećana produktivnost zdravstvenih radnika.
• Stvoriće se okruženje za buduće razvoje u oblastima zdravstvenih tehnologija, finansija, upravljanja i nadzora itd.