Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sa pravima kojа finansira se nalazi u dobroj situaciji, uprkos tome što nismo iskoristili ono što imaju druge zemlje, poput dodatnih izvora finansiranja od akciza na duvan i alkohol ili manju stopu PDV na lijekove i medicinska sredstva, poručio je ovo u Jutarnjem programu Radio televizije Republike Srpske vršilac dužnosti direktora FZO RS Dejan Kusturić.

Kako je rekao, kada bi se u Republici Srpskoj, odnosno u BiH, primjenila iskustva drugih zemalja, to bi samo za FZO RS značilo oko 100 miliona KM dodatnih prihoda na godišnjem nivou.

„U zemljama regiona prihodi od doprinosa čine 80 odsto, dok su ostali prihodi od dodatnih izvora na koje mi već odavno ukazujemo. Primjera radi, u Hrvatskoj i u Sjevernoj Makedoniji stopa na lijekove je 5 odsto, dok je  kod nas 17 odsto. Kada bi samo stopa PDV na lijekove i medicinska sredstva bila kao u tim zemljama, to bi značilo da bi mogli da uštedimo oko 30 miliona KM, odnosno da ih usmjerimo na finansiranje novih prava“, istakao je Kusturić i dodao da je inicijativa fondova zdravstvenih osiguranja u BiH o smanjenju, ukidanju ili povratu PDV-a na lijekove i medicinska sredstva važna kako za fondove, tako i za same građane.

Kako je istakao Kusturić, sadašnja stopa PDV u iznosu od 17 odsto je opterećujuća za fondove, ali i za stanovništvo, posebno starije populacije kojima trebaju lijekovi.

„Manja stopa PDV-a na lijekove značila bi i jeftinije lijekove koji nisu na listama fondova, pa ih građani sami kupuju. Dakle, u najmanju ruku nije korektno da bude ista stopa PDV-a na lijekova i na neku luksuznu robu“, istakao je Kusturić.

Prijedlog fondova je, kako kaže, ili da se ukine ili smanji PDV na lijekove i medicinska sredstva po uzoru na druge zemlje ili da se donese novo zakonsko rješenje kojim bi bila drugačija raspodjela sredstava koja se dobijaju po osnovu PDV-a.

„Mi očekujemo da se Uprava za indirektno oporezivanje BiH oglasi po ovom pitanju, ali primjeri drugih zemalja nam pokazuju da se ova oblast može dodatno urediti u korist zdravstvenog sistema i građana“, istakao je Kusturić i dodao da su ove inicijative za dalji razvoj zdravstvenog osiguranja, a ne zato što je ugroženo finansiranje prava.

On se osvrnuo i na činjenicu da mnogi poslodavci nisu uplaćivali doprinose za zdravstveno osiguranje, iako je to zakonska obaveza.

„Poslodavci imaju zakonsku obavezu, ali i propisane sankcije u slučaju neplaćanja doprinosa. Dakle, zakon je jasno rekao da su oni samo ovlašćeni da plate doprinose koji pripadaju radniku. Svjesni smo činjenice da o zdravlju niko ne razmišlja dok je zdrav, ali je jako važno da radnici iskoriste svoje pravo i redovno provjeravaju da li poslodavci uplaćuju doprinose“, istakao je Kusturić i dodao da je naplata sredstava od doprinosa u nadležnosti Poreske uprave.

„Mi od Poreske uprave RS očekujemo da primjeni ono što zakon propisuje, a od poslodavaca da izmire obaveze po osnovu doprinosa u ime radnika“, jasan je Kusturić.

On je podsjetio i da je FZO u proteklih nekoliko godina uveo mnoga nova prava koja su značajno unaprijedila kvalitet zdravstvene zaštite. Samo u ovoj godini, kako je rekao, uvedeno je više novih prava, poput finansiranja senzora za oboljele od dijabetesa, potrošni materijali za oboljele od bulozne epidermolize, uveden je jedan skupi lijek za dijete koje boluje od rijetke bolesti koji košta oko 700.000 KM i druga prava.

Sve je to urađeno, kako je rekao, u saradnji sa udruženjima pacijenata što je još jedan pokazatelj, kako ističe, da FZO RS nastoji da u razvoj zdravstvenog osiguranja uključi i same pacijente.

„U proteklih šest godina smanjene  su obaveze FZO RS za više od 300 miliona KM, dok su izdvajanja za zdravstvenu zaštitu povećana za oko 250 miliona KM“, istakao je Kusturić i dodao da je jako važno raditi na promjeni svijesti kod građana da zdravstvo nije besplatno.

„Zdravstvo nije besplatno, šta više, mnogo je skupo. Nijednu uslugu u zdravstvenom sistemu osiguranik ne dobije besplatno, nego je plati FZO RS. Moramo svi zajedno raditi na promjeni percepcije o važnosti zdravstva, jer ono zahtijeva jedan poseban tretman u društvu  i to ne može biti samo obaveza  fondova, nego svih nas“, zaključuje Kusturić.