Odmah po objavljivanju izvještaja Svjetske banke u kome se, između ostalog, govori o glavnim izazovima u bh. zdravstvu i daju preporuke u kom smjeru treba planirati aktivnosti, Fond zdravstvenog osiguranja RS je uradio analizu realizacije svih preporuka koje je Svjetska banka dala u svojim dosadašnjim izvještajima. Dva su razloga uticala na izradu ove analize: respekt prema kompetenciji eksperata Svjetske banke i činjenica da u ovoj godini Fondu predstoji definisanje strateških ciljeva poslovne politike za naredni srednjoročni period. Ovo je nedvosmisleno navedeno u rezimeu Izvještaja o realizaciji preporuka Svjetske banke, koji je objavljen na internet stranici Fonda:
«U 2012. godini se završava srednjoročni period za koji je donesen Strateški plan razvoja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS). Objektivna analiza rezultata realizacije srednjoročnog plana razvoja FZO RS ima ključni značaj za izradu srednjoročnog plana ove institucije za naredni petogodišnji period.
Pri identifikovanju problema i slabih tačaka treba se fokusirati na podatke i preporuke iz dokumenta Svjetske banke. Preporuke Svjetske banke su korisne kod definisanja strateških ciljeva razvoja FZO RS za period 2013-2018., a treba ih imati u vidu i kod realizovanja poslovne politike za 2012. godinu, kako bi bila stvorena bolja osnova za naredni srednjoročni period rada i razvoja.
Analiza realizacije dosadašnjih preporuka Svjetske banke je od izuzetnog značaja i tome je posvećen ovaj izvještaj. Analiza je fokusirana na postignute rezultate i postojeće probleme. Kod razmatranja problema težište je dato analizi uzroka i konkretnim mogućnostima za njihovo rješavanje (okvirne smjernice).»
U Izvještaju Fonda zdravstvenog osiguranja prikazano je objektivno stanje, i dosadašnji uspjesi, a i otvoreni problemi. Iako je dio koji se odnosi na uspjehe, posebno kontinuitet njihovog rasta od 2006. godine, znatno obimniji, ne samo u izvještaju Fonda, već i u izvještaju Svjetske banke, Fond je s većom pažnjom analizirao probleme i mogućnosti za postizanje boljih rezultata jer je to proces bez koga nema razvoja.
Nažalost, dobru namjeru da sve informacije budu dostupne javnosti, u pojedinim medijima su zloupotrebijeli do te mjere da su svoje zaključke argumentovali nepostojećim citatima iz izvještaja Svjetske banke i izvještaja Fonda. Između ostalog, navodi se da Fond demantuje Svjetsku banku zbog toga što je u izvještaju koristila «zastarjele podatke» i da je «izvještaj SB kritikovao FZO Srpske».
Iako je Svjetskoj banci dostavljen izvještaj kojeg je uradio Fond zdravstvenog osiguranja, ipak osjećamo odgovornost što smo javnim objavljivanjem izvještaja previdjeli da to može biti povod nekompetentnim i nedobronamjernim urednicima pojedinih medija da javnost obmanjuju netačnim informacijama i poluistinima i da time ruše ugled Svjetske banke koja svojim izvještajem nikoga ne stavlja na stub srama, pogotovo ne Republiku Srpsku za koju u svom izvještaju konstatuje da je s duplo manje novca postigla uporedive rezultate.
«... Tablea 4 pokazuje da javni zdravstveni rashodi po glavi stanovnika značajno variraju između entiteta. FBiH ZZO troši po glavi stanovnika približno dvostruko više u poređenju s RS FZO, bez obzira na značajno povećanje javne potrošnje u zdravstvu RS (Tabela 5.4.). Iako se zdravstveni paketi među entitetima razlikuju, razlika u potrošnji ukazuje da su u FBiH prisutne značajne neefikasnosti, obzirom da su zdravstveni ishodi u dva entiteta uporedivi». (Izvještaj Svjetske banke, str. 82, tačka 5.1.3.)
Nadamo se da će udruženja novinara i Savjet za medije reagovati na ovu vrstu neprofesionalizma u medijima i tim povodom se javno oglasiti, jer na kraju krajeva ovakvo izvještavanje najviše šteti ugledu novinarske profesije.