„Moj sin Milan Sekulić rođen je sa otvorom na srcu, a veći zdravstveni problemi su krenuli u pubertetu. Zahvaljujući Fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, ali i institucijama Srpske koje su i inicirale osnivanje ovog fonda, moj sin je dobio šansu da se liječi u Ljubljani, a da pri tome nismo morali da razmišljamo kako da pronađeno novac za liječenje. I danas je, zahvaljujući tome,  moj sin 100 odsto zdrav, odnosno izliječen“, rekao je ovo Gojko Sekulić, otac Milana Sekulića iz Banjaluke kojeg je danas sa još dvije porodice primio i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković zajedno sa direktoricom Fonda solidarnosti Jasminkom Vučković.

Kako je rekao, njegov sin je sada ponovo dobio šansu da igra fudbal kojeg toliko voli, budući da je ranije zbog zdravstvenih problema morao da pauzira sa treniranjem i napredovanjem u ovom sportu.

„Meni kao roditelju je najvažnije da je on zdrav, a njemu je najvažniji fudbal. Ranije su mu predviđali sjajnu fudbalsku karijeru i govorili da je nasljednik Kristijana Ronalda, te se sada nadam da će uspjeti da ispuni svoj san. To ne bi mogao da nije bilo Fonda solidarnosti“, istakao je Gojko.

I otac Jovana Petrovića iz Doboja, dječaka od 11 godina, Velibor Petrović smatra da je su osnivanjem ovog Fonda, sve porodice koje ima slične probleme, finansijski rasterećene, jer više ne moraju da razmišljaju na koji način da skupe novac za liječenje u inostranstvu.

„Jovan je imao 12 operacija, a sve one su koštale u iznosu od 5.000 do 15.000 evra. Pored novca koji je sada obezbjeđen, Fond solidarnosti ima i drugačiji pristup, topliji, ljudski, da ga svi doživljamo kao našu drugu porodicu“, istakao je Velibor Petrović.

___________________________________________________________________________________________________________________

Direktorici Fonda solidarnosti Amblem RS

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković danas je i direktorici Fonda solidarnosti uručio Amblem Republike Srpske kao priznanje za sav dosadašnji rad u Fondu solidarnosti. Poklone od predsjednika Vlade RS dobili su i dječaci koji su bili u posjeti Vladi RS. Tako je Strahinja koji trenira košarku dobio košarkašku loptu, Milan kao vatreni navijač Crvene zvezde  - fudbalsku loptu, a najmlađi Jovan lego kocke.

___________________________________________________________________________________________________________________

Porodica Rosuljaš iz Bijeljina je, takođe, zadovoljna radom Fonda solidarnosti, posebno ističući da je Republika Srpska prva u regionu koja je na ovaj način osmislila funkcionisanje jedne ustanove koja finansira liječenje djece u inostranstvu.

„Moj sin Strahinja, takođe, ima zdravstvene probleme od rođenja, a sa osnivanjem Fonda solidarnosti više ne moramo da razmišljamo kako ćemo platiti liječenja“, rekao je Dragan Rosuljaš.

 

Detaljnije

„Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske svih ovih godina nastojao je da podrška u razvoju porodične medicine ne bude samo deklarativna, nego konkretna u vidu dodatnih finansijskih ulaganja. U tome smo i uspjeli, jer Fond iz godine u godinu izdvaja više sredstava za primarnu zdravstvenu zaštitu. U odnosu na 2019. godinu kada su izdvajanja Fonda iznosila oko 107 miliona KM, za ovu godinu za primarnu zdravstvenu zaštitu planirali smo oko 123 miliona KM, što samo ukazuje da adekvatnim planiranjem, racionalizacijom i kontrolom svih troškova, pravimo prostor za unapređenje zdravstvene zaštite“, naveo je direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić u čestitki Udruženju doktora porodične medicine u povodu Svjetskog dana porodične medicine.

Kusturić je istakao da je porodična medicina jedan od najboljih modela zdravstvenog sistema, a porodični doktori kohezivni faktor i spona kojem vjeruju kako pacijenti sa jedne strane, tako i zdravstvene ustanove sa druge strane.

„Uloga porodičnih doktora bila je nemjerljiva i u pandemiji virusa korona, kada su svojim radom, prvenstveno sa pacijentima, uspjeli da istinski budu stub zdravstvenog sistema. Porodični doktori, ali i kompletan nivo primarne zdravstvene zaštite odigrali su veoma značaju ulogu u ovoj pandemiji, posebno što su nesebičnim radom, spriječili veliki priliv pacijenata u bolnice, a to se vrlo lako moglo desiti, da nismo svih ovih godina zajedno jačali primarnu medicinu“, istakao je Kusturić.

Budući da je svima u zdravstvenom sistemu cilj zadovoljan osiguranik Kusturić je istakao da u narednom periodu svi zajedno treba da rade na informisanju o važnosti zdravstvenog osiguranja, promovisanju prava i na tome koliko je važno očuvati zdravstveni sistem koji je solidaran, uzajaman i jednak za sve.

„Samo tako i naši osiguranici, ali i svi ostali  građani postaće svjesniji šta im zdravstveno osiguranje nudi, koliko koštaju zdravstvene usluge i da je zdravstveno osiguranje dugoročna investicija u koju treba ulagati s nadom da te usluge nikada i neće zatrebati“, rekao je Kusturić.

Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS Draško Kuprešak zahvalio se Fondu na dugogodišnjoj uspješnoj saradnji.

„Porodični doktori posebno cijene šta je Fond svih ovih godina učinio, a posebno u nastojanju da porodična medicina dobije pravo mjesto u zdravstvenom sistemu RS“, rekao je Kuprešak.

Elektronske zdravstvene kartice, koje će zamijeniti sadašnje knjižice, za osigurana lica iz regija Bijeljine, Foče i Zvornika su spremne i osiguranici mogu da ih podižu u nadležnim poslovnicama Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Rokovi za preuzimanje kartica nisu određeni, te sugerišemo osiguranicima da svoje kartice preuzimaju prilikom ostvarivanja drugih prava u našim poslovnicama, a sa ciljem da se izbjegne stvaranje gužvi zbog trenutne epidemiološke situacije. 

Inače, sve dok u Republici Srpskoj u potpunosti ne zaživi Integrisani zdravstveni informacioni sistem, uporedo sa elektronskim karticama osigurana lica će moći da koriste i stare zdravstvene knjižice. Prema tome, ne postoji bojazan da će osiguranici biti uskraćeni za bilo koje pravo iz zdravstvenog osiguranja ukoliko odmah ne preuzmu karticu, te molimo osiguranike da izbjegavaju stajanje u redovima u poslovnicama samo radi podizanja kartica jer mogu da je preuzmu bilo kada u narednim mjesecima.

Za osiguranike iz regija Bijeljina, Zvornik i Foča pripremljeno je oko 189.300 kartica i one su za osiguranike besplatne. Osiguranici svoje kartice mogu podizati u našim poslovnicama koje se nalaze u opštinama gdje su osiguranici registrovani u timove porodične medicine. Dakle, osiguranici kartice mogu preuzimati u poslovnicama Bijeljina, Lopare, Ugljevik, Zvornik, Vlasenica, Milići, Šekovići, Bratunac, Srebrenica, Foča, Rudo, Čajniče, Višegrad, Novo Goražde i Kalinovik, u zavisnosti od toga u kom domu zdravlja su registrovani. Osigurano lice može da preuzme kartice i za članove svog domaćinstva ili uže porodice. U slučaju da se desi da za nekoga nije izrađena elektronska kartica, osigurano lice može u našim poslovnicama podnijeti zahtjev za karticu i u najkraćem mogućem roku kartica će biti pripremljena.

Bolnice u Bijeljini, Zvorniku i Foči, kao i pripadajući domovi zdravlja, još ranije su uvezani u Integrisani zdravstveni informacioni sistem, tako da nema prepreka da u ovim ustanovama osiguranici počnu da koriste elektronske kartice, kao i u poslovnicama i filijalama Fonda u ovim regijama.

Podsjećamo da je IZIS počeo da se primjenjuje u pojedinim ustanovama još prošle godine, a do sada je isporučeno više od 26.300 elektronskih kartica i to za osiguranike Gradiške, Srpca i Kozarske Dubice koje su prve opštine u kojima je počeo da se realizuje IZIS. Osiguranici ovih opština, takođe, mogu i dalje da preuzimaju svoje kartice. Sa upotrebom elektronskih karticа prestaje potreba za ovjeravanjem zdravstvene knjižice. Napominjemo da sve dok traje vanredna situacija nije potrebno ovjeravati ni ''stare'' zdravstvene knjižice.

U toku ove godine IZIS bi trebao početi da se primjenjuju u cijeloj Srpskoj, a što će donijeti mnogobrojne prednosti i uštede zdravstvenom sistemu, odnosno građanima koji će imati još bolju, efikasniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.

Ovim projektom se povezuju zdravstvene ustanove različitih nivoa u jedan jedinstven sistem, koji će omogućiti razmjenu medicinskih podataka pacijenata uz formiranje jedinstvenog elektronskog zdravstvenog kartona za svakog stanovnika Republike Srpske. Pored elektronskog kartona i kartice, IZIS podrazumijeva upotrebu i elektronskih uputnica i recepata.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske izmirio je sva dugovanja za bolovanja prema privredi i to prema onim poreskim obveznicima koji redovno uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje.
Tako da je Fond, pored redovnih izmirenja tekućih obaveza, izmirio i sav akumulirani dug iz prethodnih godina po osnovu refundacije neto plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Primjera radi, za razliku od prije pet godina kada je Fond za naknade neto plata za bolovanja radnika u privredi dugovao oko 16 miliona KM, sada je Fond racionalnom politikom poslovanja uspio da izmiri sva ranija dugovanja. Naglašavamo da se ovdje radi o akumuliranim obavezama Fonda za bolovanja koja su nastala u prethodnom periodu, dok Fond već unazad nekoliko godina nastoji da u kontinuitetu redovno izmiruje tekuće obaveze.
Na ovaj način Fond je ispoštovao i Sporazum o saradnji sa Udruženjem poslodavaca Republike Srpske koji je potpisan još 2018. godine i koji definiše ne samo obaveze Fonda, nego i poslodavaca da redovno izmiruju svoje obaveze za zdravstveno osiguranje.
Iako se Fondu za doprinose duguje oko 270 miliona KM, Fond je potpunim izmirenjem ranijeg duga po osnovu refundacije neto plata za bolovanja onim poreskim obveznicima koji su redovni uplatioci doprinosa nastojao da maksimalno podrži one poslodavce koji poštuju zakonske obaveze, uključujući i uplatu doprinosa. Za zdravstveni sistem je od neizmjernog značaja redovna uplata doprinosa, jer od toga zavisi kako finansijska održivost sistema, tako i poboljšalje kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite.
I sa izmirenjem ovog duga za bolovanja prema privredi Fond nastavlja u pravcu smanjenja ukupnih obaveza koje su u proteklih pet godina smanjenje za više od 200 miliona KM. Fond je, zahvaljujući tome, znatno proširio prava iz zdravstvenog osiguranja, počeo da finansira brojne nove zdravstvene usluge, inovativne terapije, nova prava iz produžene medicinske rehabilitacije i dr.
Fond će i u narednom periodu uprkos brojnim izazovima nastojati da finansijsku situaciju održi stabilnom, jer uz finansijsku sigurnost poboljšava se i kvalitet zdravstvenih usluga, što je jedan od ciljeva naše institucije.

Radnik sa prosječnom platom u Republici Srpskoj za svoj radni vijek u trajanju od 40 godina za zdravstvo kroz doprinose izdvoji oko 85.000 KM, a samo jedno liječenje inovativnom terapijom oboljelog od karcinoma košta mnogo više – 250.000 KM. Da li je to, onda, previše izdvajanja za zdravstvo, kako se često može čuti u javnosti? Naš zdravstveni sistem je solidaran i dobro je što je tako, jer da nije, šta bi sa onim osiguranicima koji za zdravstvenu zaštitu izdvajaju manje, rekao je ovo, između ostalog, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejan Kusturić gostujući u emisiji „Jedan na jedan“ na Alternativnoj televiziji.
U tom kontekstu, on je istakao, da zdrav čovjek ne razmišlja o zdravlju, nego želi da riješi neka egzistencijalna pitanja, ali napominje da sve to „pada u vodu“ kada ste bolesni.
„To nije bilo kakva roba, to je ulaganje u zdravlje. Možemo krenuti i od teze, nebitno koliko izdvajam za zdravstvo, jer  ako novac i ne potrošim, to znači da sam zdrav, a nekom drugom sam pomogao“, istakao je Kusturić.
Značaj solidarnog sistema posebno se pokazao važnim u ovim vanrednim okolnostima i u pandemiji virusa korona, jer je Vlada RS zajedno sa Fondom, donijela jedinstvenu odluku da zdravstvene usluge finansira za sve građane – osigurane i neosigurane.
„Ovo je mjera koja ima društveno odgovornu komponentu, jer se na zapadu dešavalo da ljudi nisu ni htjeli da prijave simptome strahujući od toga koliko će to sve da ih košta. Zamislite da smo imali situaciju da neko ko ima simptome, šeta gradom zaražen i ne želi da ode doktoru, jer nema novca. I zato je Republika Srpska omogućila zdravstvenu zaštitu za sve“, istakao je Kusturić i dodao da je trošak u prošloj godini samo za neosigurane građane iznosio oko 35 miliona KM.

Detaljnije