U Republici Srpskoj od danas oko 400 lijekova koji se nalaze na listama lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja RS biće jeftiniji u prosjeku za oko 17 odsto.To znači da će i osigurana lica, koja nisu oslobođena plaćanja participacije, za ove lijekove plaćati nižu participaciju. Istovremeno, procjena je da će uštede FZO RS zbog nižih cijena lijekova na godišnjem nivou iznositi oko 3,5 miliona KM.FZO RS postigao je dogovor sa 16 zastupnika farmaceutskih kuća da snize cijene pojedinih lijekova. Naime, od ukupno 230 lijekova generičkog naziva, koliko ih je na listama lijekova FZO RS, za 54 lijeka su snižene cijene, odnosno za oko 400 lijekova različitih komercijalnih naziva.Riječ je o lijekovima za oboljenja poput povišenog krvnog pritiska, srčanih oboljenja, osteoporoze, epilepsije, duševnih oboljenja, glaukoma, dijabetesa, štitne žlijezde i dr.

U povodu teksta koji je objavljen u EuroBlicu 7. marta, pod naslovom ''Srpska godinama kupuje najskuplje inzuline'', a u kojem se kritikuje FZO RS jer za oboljele od dijabetesa nabavlja analogne insuline koji se koriste u Evropi i svijetu, reagovalo je Udruženje oboljelih od dijabetesa iz Doboja. Udruženje u svom reagovanju na pisanje EuroBlica, između ostalog, navodi: ''Koliko znate o tome kako je živjeti s dijabetesom i svakog dana ubadati se po nekoliko puta i to godinama, nadajući se da ćete uspjeti spasiti svoje bubrege, oči, stopala, da ćete spriječiti moždani ili srčani udar, a da istovremeno pri svakoj dozi inzulina strahujete od hipoglikemije?... Znate  li koliko su nam koristi tek inzulinski analozi donijeli?...A da nas vratite na ''jeftinije'' humane insuline. Mislite li da su humani inzulini jednako djelotvorni? Jeste li ih vi probali na sebi i uporedili sa analozima? Niste. Jeste li pitali nas koji smo na svojoj koži osjetili razliku? Niste. Zašto niste?...''.Udruženje je takođe demantovalo i navode EuroBlica da su analogni insulini duplo skuplji od humanih. ''Razlika u cijeni je manja od cijene jedne kafe dnevno, a razlika u djelotvornosti i sigurnosti je neprocjenjiva. I vi biste da nam to uskratite, jer mi smo za vas samo 'dijabetičari' koje za njihovo mišljenje ne treba pitati'', navodi se u reagovanju Udruženja. PISMO UDRUŽENJA

U proteklih 10 godina postupkom vantjelesne oplodnje u Republici Srpskoj rođeno je više od 300 beba, a samo u prošloj godini  ostvarene su 184 kliničke trudnoće, saopšteno je danas u povodu obilježavanja deset godina od uvođenja vantjelesne oplodnje u RS u organizaciji Zdravstvene ustanove „Mediko S“.
„Republika Srpska, nakon deset godina postojanja vantjelesne oplodnje, pokazala je da može da stoji rame uz rame sa najuspješnijim evropskim i svjetkim centrima kada je u pitanju izvođenje ovog postupka“, istakla je dr Sanja Sibinčić iz zdravstvene ustanove „Mediko S“, koja je za sada jedina ustanova u RS u kojoj se radi postupak vantjelesne oplodnje.
Ministarka za porodicu omladinu i sport Nada Tešanović koja je prisustvovala obilježavanju 10 godina postojanja vantjelesne oplodnje u RS istakla je da će ovo Ministarstvo uvijek biti uz zdravstvene ustanove koje omogućavaju, kako je navela, da u RS bude više stanovnika.

V.d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS Darko Tomaš i direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje Mostara Rade Bošnjak, sa svojim saradnica, održali su danas u Banjaluci radni sastanak u cilju razmjene iskustava iz oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja, a naročito u vezi sa novim načinom plaćanja bolničke zdravstvene zaštite (DRG), u čemu RS prednjači u BiH.
Tomaš je istakao da je FZO RS spreman da pomogne kolegama iz Mostara, kako bi dobra iskustva iz RS primjenili u svom kantonu, a naročitu kada je riječ o oblastima u kojima je RS učinila posljednjih godina velike iskorake, poput novog načina plaćanja bolničke zdravstvene zaštite po tzv. DRG modelu, koji se u RS primjenjuje od 2011. godine, ugovaranju zdravstvene zaštite, unapređenju informacionog sistema i sl.
Bošnjak je rekao da je za njih naročito korisno da čuju probleme koje je RS imala prilikom uvođenja DRG sistema, kao i načine na koji su ti problemi prevazilaženi, s ciljem da na što jednostavniji i brži način ovaj model u potpunosti implementiraju u Mostaru. 

Fond zdravstvenog osiguranja RS smatra neosnovanim Zaključak Konkurencijskog savjeta BiH o pokretanju postupka protiv FZO RS u kome se navodi da postoji «osnov sumnje da je Fond  putem odredbi Ugovora o snadbdijevanju osiguranih lica lijekovima i medicinskim sredstvima u 2010., 2011. i 2012. godini zaključenim sa apotekama prekršio član 4. Zakona o konkurenciji BiH». Fond je o ovome obavijestio Konkurencijski savjet, a tekst odgovora je objavljen i na internet stranici Fonda DOKUMENT.

Naime, Konkurencijski savjet  svoj zaključak zasniva na dijelu Javnog poziva za apoteke u kojem se traži da ponuđači (apoteke) dostave izjave da osnovica za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje za zaposlenog magistra farmacije  neće biti manja od 2.311,74 KM, a za farmaceutskog tehničara da neće biti manja od 1.137,07 KM. S obzirom da osnovicu za obračun doprinosa predstavlja bruto plata, navedeni iznosi zapravo predstavljaju najmanji iznos bruto plate na koji će apoteke koje imaju ugovor s Fondom obračunavati doprinos za zdravstveno osiguranje svojih zaposlenih radnika. Minimalni iznos osnovice, odnosno bruto plate je utvrđen na osnovu Zakona o platama u zdravstvu, prema kojem se određuju plate zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama.

Propisivanjem ovog uslova, koji proizlazi iz diskrecionog prava Fonda, nastojalo se spriječiti da npr. neka privatna apoteka ima ugovor s Fondom, a za diplomiranog farmaceuta obračunava doprinos na minimalnu platu. Ovaj uslov nikako ne «ograničava i ne kontroliše tržište», kako se navodi u zaključku Konkurencijskog savjeta BiH, već stavlja u ravnopravan položaj javni i privatni sektor i sprečava zloupotrebe u vezi s obračunom i plaćanjem doprinosa.