U jučerašnjem i današnjem nastavku «ekskluzivnog serijala» EuroBlica u kojima se govori o javnim nabavkama, navedene su netačne i paušalne informacije, kao uostalom i u svim prethodnim tekstovima ovog serijala.
Centralizacija javnih nabavki u zdravstvenom sektoru spada među najefikasnije mjere, kojima je obezbijeđeno da cijene lijekova, ugradnog i sanitetskog materijala budu smanjenje u prosjeku za 30 odsto, da sve zdravstvene ustanove budu  kontinuirano snabdjevene svim što je neophodno za liječenje pacijenata, da lijek koji ima pacijent u Banjoj Luci ima i pacijent u Trebinju itd. Efekte ove mjere je prepoznala i Svjetska banka, koja u svom ovogodišnjem izvještaju preporučuje da isto bude urađeno i u Federaciji BiH. Pozivajući se na iskustvo Republike Srpske, ocjenjujući stanje u Federaciji BiH, Svjetska banka navodi sljedeće: «Nabavka lijekova je u velikoj mjeri fragmentirana, što dovodi do značajnih razlika u cijenama i priuštivosti lijekova. Centralizacija nabavke lijekova u FBiH bi trebala pomoći smanjenju ukupne potrošnje na lijekove za 20 procenata» (strana 94. Izvještaja Svjetske banke).

Fond zdravstvenog osiguranja sprovodi centralizovane javne nabavke u skladu sa Zakonom. Osim toga, nastojeći da ovu oblast uredi prema standardima EU, Fond je primjenio gotovo sve preporuke iz Direktiva EU, iako ga na to ništa ne obavezuje. Između ostalog, standardizovana je kompletna procedura svih faza postupka javnih nabavki, donesen je etički kodeks radnika koji rade na poslovima javnih nabavki, svi javni pozivi se objavljuju na internet stranici Fonda, omogućeno je da predstavnici nevladinog sektora prisustvuju otvaranju ponuda ukoliko to žele itd. Kod javnih nabavki se praktikuje podjela predmeta nabavke u lotove radi povećanja konkuretnosti, kao i sklapanje okvirnih sporazuma, što je takođe jedna od preporuka iz Direktiva EU.

Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Goran Kljajčin i direktor Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Srbije prof. dr Aleksandar Vuksanović potpisali su  danas Protokol o saradnji dvaju fondova.
Potpisivanje Protokola o saradnji inicirao je Republički fond za zdravstveno osiguranje Srbije, koji je pokazao posebno interesovanje za model privatno-javnog partnerstva i nov način plaćanja bolničkih usluga u RS.
Direktor RFZO Srbije prof. dr Aleksandar Vuksanović istakao je da mu je izuzetno zadovoljstvo što je formalizovana saradnja između dvaju fondova, koja je i do sada postojala i bila izuzetno dobra.
„Međusobnom saradnjom želimo da skratimo trud onom drugom fondu na način da znanja i iskustva koja imamo prenesemo jedni drugima. FZO RS je u domenu razvoja novog načina plaćanja bolničkih usluga napravio mnogo više nego Fond Srbije, a mi imamo veoma dobra rješenja u načinu finansiranja zdravstvene zaštite u vrijeme ekonomske krize“, istakao je Vuksanović.
Inače, prije potpisivanja Protokola, delegacija iz Srbije posjetila je Univerzitetsko-klinički centar u Banjaluci i Centar za radioterapiju.

U vezi s tekstom pod nazivom «Strepe od kolapsa i uz kredit od 540 miliona KM», koji je objavljen u današnjem nastavku serijala tekstova o zdravstvu u listu «Euroblic», obavještavamo javnost o sljedećem:

Prije šest godina zdravstveni sistem Republike Srpske je bio u haotičnom stanju. U bolnicama nije bilo ničega osim doktora i sestara, pa su pacijenti morali da kupuju sve, ukoliko su imali novaca. Armija pacijenata je svakodnevno upućivana na liječenje u inostranstvo, čak i za banalne intervencije. Novcem kojim je plaćano njihovo liječenje mogao je da bude  finansiran još jedan klinički centar u Republici Srpskoj. Zdravstveni radnici su radili bez plate, a porezi i doprinosi im nisu uplaćivani godinama.

Preuzimajući ovakvo stanje u zdravstvenom sektoru, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, uz podršku Vlade, 2006. godine je definisalo strategiju razvoja koja je podrazumijevala da stanje u zdravstvu mora da bude promijenjeno iz osnova i da se dostigne nivo koji je uporediv s evropskim standardima.

U povodu teksta  koji je danas objavljen u „EuroBlicu“ pod nazivom „Zdravstvo godišnje guta 700 miliona maraka“ obavještavamo javnost o sljedećem:

Neku pojavu ili oblast možete da analizirate tako što ćete posmatrati prvenstveno probleme ili pretežno ono što je pozitivno. I jedan i drugi metod imaju smisla ako je cilj da stanje u nekoj oblasti bude unapređeno. Kako u ovu formulaciju smjestiti prvi objavljeni tekst iz najavljenog serijala «Euroblica»? Nikako, jer tekst ne pokazuje namjeru da se doprinese napretku, već da bude minimizirano sve što je urađeno i to s nevjerovatnom dozom nepoštovanja inteligencije prosječnog čitaoca. S kojim ciljem to radi ova novina, vjerovatno zna urednik Kozomara i njegovi nalogodavci. 
Svjestan je gospodin Kozomara da podatak o godišnjem budžetu Fonda zdravstvenog osiguranja RS nije argument za njegovu tezu kako zdravstvo «guta» ogroman novac, jer će ga demantovati poređenje s budžetima fondova drugih zemalja u regionu koje za zdravstvo izdvajaju najmanje dva puta više novca nego Republika Srpska. Zato zbraja šestogodišnji prihod Fonda zdravstvenog osiguranja i tome dodaje investicije koje nemaju veze sa zdravstvenim osiguranjem. Ali avaj, i tako naduvana cifra je manja od godišnjeg prihoda Zavoda za zdravstveno osiguranje Slovenije koja ima samo 700.000 više stanovnika nego Republika Srpska. I pored  deset puta većeg budžeta slovenačko zdravstveno osiguranje je prošle godine imalo 3 milijarde evra veće troškove od prihoda i u svim zemljama su suočeni s problemom održivog finansiranja.

Predstavnici Udruženja doktora privatne prakse RS, prilikom radne posjete Fondu zdravstvenog osiguranja, pozvali su direktora Fonda Gorana Kljajčina da zajedno organizuju sastanak na kome bi bili analizirani dosadašnji rezultati uključivanja privatnog sektora u zdravstveni sistem.
Gordana Šukalo, predsjednica Upravnog odbora Udruženja doktora privatne prakse je rekla da je integrisanjem privatnog sektora u zdravstveni sistem Srpske učinjen znčajan reformski korak i da bi bilo dobro da se sumira šta je time dobio zdravstveni sistem, pacijent, a i privatni sektor.
Direktor Fonda je prihvatio inicijativu, naglasivši da su ovakve analize neophodne kako bi bi bilo utvrđeno u kom su obimu ostvareni postavljeni ciljevi, da li postoje slabe tačke i u kom pravcu bi trebalo usmjeriti naredne aktivnosti. U vezi s tim on je obavijestio predstavnike ovog udruženja da je Fond sproveo anketu s 4000 pacijenata i doktora porodične medicine o zadovoljstvu novim modelom konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, te da će rezultati ankete biti prezentovani na zajedničkom sastanku.