Više od 96 odsto osiguranika iz cijele Republike Srpske koji su učestvovali u anketi Fonda zdravstvenog osiguranja RS smatra veoma korisnim imenovanje zaštitnika prava osiguranih lica.
Obrazlažući svoj stav, anketirani osiguranici su najčešće navodili da im veliku olakšicu predstavlja to što znaju kome treba da se obrate za informaciju ili pomoć kod ostvarivanja prava, što su im zaštitnici uvijek dostupni i što su veoma ljubazni i susretljivi. Više od polovine anketiranih osiguranika, koji su već koristili uslugu zaštinika prava, navelo je da su  u imenovanju zaštitnika prava prepoznali da neko brine o njima i to su izdvojili kao najupečatljiviji  doživljaj u vezi s ovom novinom u radu Fonda zdravstvenog osiguranja RS. Takođe, na osiguranike je veliki utisak ostavila činjenica da odgovor na postavljeno pitanje najčešće dobiju istog dana, što je kao svoj stav izrazilo 100 odsto osiguranika koji su se obraćali zaštitnicima prava za pomoć.

U toku 2011. godine postupkom vantjelesne oplodnje, kojeg je finansirao Fond zdravstvenog osiguranja RS, rođene su  24 bebe, dok je kod još 44 žene trudnoća u toku. 
U prošloj godini, zahvaljujući novcu koji je obezbijeđen iz budžeta Predsjednika RS, pravo na vantjelesnu oplodnju je prošireno s jednog na dva pokušaja. Drugi pokušaj vantjelesne oplodnje  do sada je urađen  kod 23 žene, od kojih je 8 već ostvarilo trudnoću, a za 10 žena se ovih dana  očekuju rezultati. U toku 2011. godine porodilo se ukupno 15 žena kod kojih je primjenjen postupak vantjelesne oplodnje, od kojih je njih pet rodilo blizance, a dvije žene su rodile trojke. Od ukupno 24 rođene bebe, 14 su djevojčice, a 10 dječaci.

Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja RS usvojio je Registar zdravstvenih usluga koje se ne rade u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. Registar, koji se donosi svake godine, prvenstveno se koristi prilikom rješavanja zahtjeva osiguranih lica za odobravanje liječenja izvan Republike Srpske. Pored te osnovne namjene, Registar je dokument koji daje informacije i o tome u kojim bi segmentima bilo moguće kroz nabavku opreme i obuku kadra postići da prestane potreba upućivanja pacijenata na liječenje izvan Republike Srpske.  
Inače, smanjenje broja pacijenata koji se upućuju na liječenje izvan Republike Srpske je jedan od očekivanih rezultata realizacije aktivnosti iz Strateškog plana razvoja Fonda od 2008. do 2012. godine. Strateškim planom je konkretno predviđeno da u periodu od 2008. do kraja 2012. godine broj upućenih na liječenje izvan RS bude smanjen za 50 odsto. Taj rezultat je ostvaren već tokom prošle godine, a u odnosu na  2005. godinu broj pacijenata koji su liječeni  izvan RS smanjen je za 68 odsto. Samo u  prošloj godini na liječenje u bolnice izvan RS je upućeno za 2.500 osiguranih lica manje nego u toku 2010. godine.

Fond zdravstvenog osiguranja RS u prošloj godini finansirao je za 33 osigurana lica liječenje u zdravstvenim ustanovama u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Češkoj, za šta je izdvojeno 1,1 milion KM.
Pravilnikom o korišćenju zdravstvene zaštite izvan RS propisano je da ukoliko zdravstvena ustanova izvan RS u kojoj je osiguranom licu odobreno liječenje i koja ima ugovor sa Fondom, isto ne može da obavi, te preporuči da se liječenje obavi u zdravstvenoj ustanovi u drugoj državi, sa kojom Fond nema ugovor, osiguranik može ostvariti pravo da se preporučeno liječenje djelimično, a izuzetno i u cjelosti finansira iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Neophodno je da budu ispunjeni sljedeći uslovi: da su iscrpljene sve mogućnosti liječenja u RS i izvan RS u ustanovama sa kojima Fond ima ugovor, da je liječenje koje je preporučeno naučno dokazano i prihvaćeno u praksi, odnosno da ne predstavlja eksperimentalni oblik liječenja i da su troškovi liječenja finansijski prihvatljivi, s obzirom na ukupna sredstva utvrđena finansijskim planom Fonda i potrebe finansiranja drugih zahtjeva osiguranika. 

Stope doprinosa za zdravstveno osiguranje u RS najniže su u regionu, a prosječna godišnja izdvajanja za zdravstvenu zaštitu  po glavi stanovnika su, takođe, najniža. Poseban problem kod obezbjeđivanja održivog finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja je loša struktura osiguranika.

Uporedni podaci o stopama i osnovicama doprinosa za zdravstveno osiguranje