Implementacijom Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u Domu zdravlja Banjaluka okončana je još jedna faza IZIS-a jer su sada svi domovi zdravlja u Srpskoj integrisani u ovaj sistem. Dakle, osim DZ Banjaluka, drugi domovi zdravlja već dvije godine rade u IZIS-u i uočavaju sve prednosti ovog programa koji doprinosi efikasnosti zdravstvenog sistema.
IZIS je, inače, potpuno novi sistem koji je implementiran u javnim zdravstvenim ustanovama, kao i privatnim koje imaju potpisan ugovor sa Fondom, i znači kompletno informaciono uvezivanje svih zdravstvenih ustanova u jedan sistem, čime će se značajno unaprijediti efikasnost zdravstvene zaštite. Pored toga, integrisanje podataka na jednom mjestu omogućiće i nadležnim institucijama da realno kreiraju buduće zdravstvene politike i strategije razvoja.
V.d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejan Kusturić zahvalio se svim zdravstvenim radnicima koji već duže od dvije godine rade u IZIS-u i koji su prepoznali sve prednosti ovog sistema. ''Na početku su svi imali problema, što je očekivano, ali su shvatili da je to period prilagođavanja i svi zajedno smo taj period uspješno prevazišli, uključujući i građane koji su imali razumijevanja i strpljenja'', rekao je Kusturić.
Kusturić je naveo da IZIS ''nije izmislio FZO'' već da je to odluka Republike i da je u pitanju projekat od republičkog značaja i zakonska obaveza, a Fond je dobio zadatak da ga realizuje. ''Pored svojih redovnih obaveza i poslova preuzeli smo i realizaciju IZIS-a. Mislim da smo taj posao obavili profesionalno. Zahvaljujem se i radnicima Fonda koji konstantno rade na ovom projektu i stalno su dostupni i zdravstvenim radnicima kojima je potrebna tehnička pomoć'', istakao je direktor Fonda.
Komentarišući teškoće na početku primjene IZIS-a u Domu zdravlja Banjaluka, on je rekao da su svi zdravstveni radnici prošli ''iste muke'' i da je jedan od razloga problema otpor prema nečemu što je novo. ''Potrebno je vrijeme da se zdravstveni radnici prilagode novom sistemu. Moram posebno da istaknem Dom zdravlja u Bijeljini koji su nečekajući migraciju podataka iz prethodnog sistema, sve i jedan zdravstveni karton ručno unijeli u IZIS. U toj ustanovi, kao i mnogim drugim, IZIS se koristi već više od dvije godine. Uvažavajući činjenicu da je Dom zdravlja u Banjaluci najveći sa najvećim broj pacijenata i timova, njih smo ostavili posljednje da se integrišu u IZIS'', rekao je Kusturić.

Predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske održali su radni sastanak čime je nastavljena praksa Fonda da se čuju stavovi ljekara u vezi sa svim važnim pitanjima i novinama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Na sastanku je, između ostalog, razgovarano o novim smjernicama za doktore porodične medicine kada je u pitanju zakazivanje pregleda za ambulantnu dijagnostiku – MR i KT, te o iskustvu domova zdravlja u primjeni Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema. Takođe, bilo je riječi i o daljem pojednostavljenju procedura kod ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja u cilju dodatnog unapređenja dostupnosti zdravstvene zaštite.

Nataša Grubiša, zamjenica direktora Fonda, istakla je da Fond praktikuje ovakve radne sastanke kako bismo saslušali mišljenja struke, njihove prijedloge i sugestije, jer je opredeljenje Fonda da u kontinuitetu poboljšava naš zdravstveni sistem. ''To nije moguće bez konsultacija i uvažavanja naših partnera, poput Udruženja doktora porodične medicine kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita'', navela je zamjenica direktora Fonda.

Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Draško Kuprešak rekao je da ovo udruženje ima uspješnu saradnju sa Fondom još od 2012. godine i da je zajednički urađeno mnogo toga za naš zdravstveni sistem. ''Doprinijeli smo da se unaprijedi oblast produžene medicinske rehabilitacije, ortopedskih pomagala, da se tromjesečno propisuju lijekovi i dr. Tako da smo puno dobrih stvari zajedno uradili u proteklim godinama'', istakao je Kuprešak, izražavajući nadu da će se u tom pravcu nastaviti saradnja FZO RS i Udruženja i ubuduće.

Kada je u pitanju novina da od 1. novembra porodični doktori zakazuju MR i KT umjesto Fonda, predstavnici Udruženja su naveli da to jeste dodatno administrativno opterećenje doktora porodične medicine, ali su svjesni da to nije ni posao Fonda. Radi rasterećenja porodičnih doktora, kroz dijalog koji je vođen na sastanku, Udruženje je predložilo nekoliko rješenja. Između ostalog, oni su predložili da se internim procedurama domova zdravlja omogući da npr. i medicinske sestre mogu da zakazuju termine za MR i KT, odnosno da to ne mora isključivo da radi doktor porodične medicine, kao što su već učinili pojedini domovi zdravlja. Predstavnici FZO RS su naveli da je to pitanje organizacije rada samog doma zdravlja, ali i da će se dodatno precizirati instrukcija koja se odnosi na zakazivanje MR i KT, kako u praksi ne bi bilo dilema. Takođe, predstavnici Fonda su istakli da iskustva  drugih zemalja u regionu pokazuju da nigdje fondovi zdravstvenog osiguranja ne zakazuju preglede za pacijente već da je uloga ove institucije da kupuje, odnosno finansira usluge za svoje osiguranike. Istaknuto je da su radnici Sektora za informacione tehnologije Fonda na raspolaganju ljekarima kako bi im pružili podršku u slučaju problema prilikom zakazivanja pregleda za MR i KT. Na sastanku su predstavnici Udruženja informisani da su već počele pripreme za ugovaranje usluga MR i KT za narednu godinu. Prema tome, ljekarima će uskoro biti dostupni rasporedi, odnosno termini za ove preglede za januar mjesec, budući da u pojedinim regijama, poput u Banjaluci, više nema slobodnih termina za MR u ovoj godini. Međutim, predstavnici Fonda su podsjetili da se osiguranici mogu slati na ove dijagnostičke preglede i u druge opštine u ustanove koje imaju još raspoloživih termina, poput u Doboj, Bijeljinu, Zvornik i Brčko. Kada je u pitanju ova tema, dogovoreno je i da će se u narednom periodu raditi na unapređenju aplikacije za zakazivanje MR i KT kako bi ona bila što preglednija i jednostavnija za upotrebu.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je jako rano prepoznao važnost finansiranja prava oboljelih od dijabetesa, a sve u cilju unapređenje kvaliteta života oboljelih od ove bolesti, pa se od 2006. godine  u kontinuitetu proširuju prava i u skladu sa mogućnostima uvode i finansiraju novi lijekovi. Fond je, primjera radi, u odnosu na 2016. godinu povećao sredstva za liječenje oboljelih od dijabetesa za čak 50 odsto.

Naime, godišnji trošak Fonda samo za lijekove i potrošni materijal iznosi oko 33,8 miliona KM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i drugo.

Tako da oboljeli od dijabetesa u Republici Srpskoj spadaju u kategoriju osiguranih lica za kojа obavezno zdravstveno osiguranje finansira širok spektar prava i to u potpunosti,  budući da su oboljeli od dijabetesa oslobođeni plaćanja participacije kod liječenja osnovne bolesti, kao i njenih komplikacija.

Podsjećamo da Fond za oboljele od dijabetesa u potpunosti finansira insuline, trakice za mjerenje šećera, lancete, špriceve, igle, aparate za brzo određivanje glukoze u krvi, potrošne materijala za insulinske pumpe. Oboljelima od dijabetesa su dostupni i insulini najnovije generacije koje ne finansiraju pojedine zemlje regiona u kojima se izdvaja znatno više sredstava za zdravstvo.

Iako Fond trenutno pored insulina i drugih lijekova finansira i trakice za mjerenje šećera i druga potrebna medicinska sredstva, već nekoliko mjeseci sa predstavnicima udruženja pacijenata oboljelih od dijabetesa radimo na tome da dodatno unaprijedimo ovu oblast i da pored postojećih prava uvedemo i neka nova, poput senzora. Tako da, imajući u vidu značaj ovog medicinskog sredstva, planiramo da od naredne godine uvrstimo senzore u prava iz zdravstvenog osiguranja za djecu do 18. godina starosti, što će zavisiti od finansijskog plana Fonda za narednu godinu koji još nije usvojen.

Napominjemo da se osiguranicima koji boluju od dijabetesa korišćenje zdravstvene zaštite ne uslovljava plaćenim doprinosima kako bi oboljelima u kontinuitetu bila dostupna zdravstvena zaštita čak i u slučaju da poslodavac ne uplaćuje doprinose, ali je važno da oni budu prijavljeni na zdravstveno osiguranje. Takođe, izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske koji je počeo da se primjenjuje u januaru 2020. godine prvi put je omogućeno da oboljeli od dijabetesa, ukoliko nemaju nijedan drugi osnov za prijavu na zdravstveno osiguranje, mogu po osnovu svoje bolesti biti zdravstveno osigurani.

Dakle, Fond je i u ovim finansijskim okolnostima,  napravio  značajan iskorak kada je riječ o pravima oboljelih od dijabetesa, uzevši u obzir činjenicu da imam ograničen budžet i samo jedan izvor prihoda, a to su doprinosi za zdravstveno osiguranje.

Ovom prilikom želimo da ukažemo na potrebu uvođenja dodatnih izvora finansiranja po uzoru na druge zemlje, jer samo na taj način se može obezbijediti dugoročna finansijska održivost zdravstvenog sistema i odgovoriti zahtjevima za uvođenjem novih prava osiguranika, kao i na druge izazove i potrebe savremene medicine.  Čak je u ovoj godini smanjena stopa doprinosa za zdravstvo sa 12 na 10,2 odsto, dok se doprinosi za zdravstveno osiguranje neredovno uplaćuju.

Zato još jednom apelujemo  na cjelokupnu javnost da svi zajedno izdejstvujemo dodatne izvore finansiranja, kao što imaju i druge zemlje - Slovenija i Hrvatska, jer je to svima u interesu, budući da su zahtjevi za finansiranje dodatnih prava, sve veći.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske počeo je da sa zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge magnetne rezonance (MR) i kompjuterizovane tomografije (KT) razgovara o ugovaranju ovih usluga za narednu godinu u cilju da se pravovremeno definišu termini i dinamika pružanja ovih usluga.

Namjera Fonda je da se dodatno unaprijedi ovaj segment i obezbijedi što kvalitetnije pružanje ovih dijagnostičkih usluga.

Podsjećamo da od 1. novembra umjesto Fonda zakazivanje termina za ambulantnu kompjuterizovanu tomografiju i magnetnu rezonancu sprovode ljekari porodične medicine. Zahvaljujući prvenstveno Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu prestala je potreba da ove preglede zakazuje Fond jer doktori porodične medicine imaju uvid u slobodne termine za MR i KT u svim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom.

Napominjemo da je do kraja ove godine ostalo slobodnih termina za MR u zdravstvenim ustanovama na području Doboja, Bijeljine, Zvornika, kao i u Brčkom, dok u Banjaluci za ovaj pregled nema slobodnih termina. Međutim, sporadično se pojavi slobodan termin za MR u nekoj od ustanova u Banjaluci u slučaju da pacijent koji je imao zakazan pregled svoj termin na vrijeme otkaže. Ukoliko osiguranici ne žele da čekaju termin za MR u narednoj godini, oni imaju mogućnost da potrebnu dijagnostiku obave u nekoj od zdravstvenih ustanova pomenutih regija. Podsjećamo da je FZO svih ovih godina radio na unapređenju dostupnosti zdravstvene zaštite te je omogućio slobodan izbor zdravstvene ustanove bez obzira na mjesto prebivališta osiguranika, što se i u ovom slučaju pokazalo izuzetno značajnim.

Kada je riječ o KT slobodnih termina ima u većini zdravstvenih ustanova širom Srpske, izuzev u UKC RS gdje su i termini za KT popunjeni za ovu godinu.

Napominjemo da ambulantna dijagnostika MR i KT nije hitno stanje jer se, prema riječima ljekara specijalista, pacijenti koji su hitni slučajevi primaju na bolničko liječenje zbog svoje bolesti, a u okviru liječenja im je dostupna i ova dijagnostika u samoj bolnici ukoliko im je potrebna.

Podsjećamo da već niz godina FZO RS radiološku dijagnostiku ugovara i sa privatnim ustanovama što je značajno doprinijelo da se na MR i KT manje čeka, a pacijenti imaju pravo da biraju ustanovu. Iako od novembra porodični doktori zakazuju MR i KT, FZO RS će i u buduće definisati davaoce dijagnostičkih usluga i broj slobodnih termina i to na osnovu kapaciteta i rasporeda koje Fondu dostavljaju zdravstvene ustanove koje pružaju usluge MR i KT. FZO će imati uvid u liste čekanja i zakazane preglede i vršiće kontrolu zakazivanja. Takođe, Fond će redovno ažurirati aplikaciju ili IZIS, te prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti resornom ministru podnosiće godišnji izvještaj o vođenju i ažuriranju liste čekanja.

Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) će da olakša funkcionisanje zdravstvenog sistema i zato molim zaposlene u Domu zdravlja Banjaluka da se aktivno uključe, jer kada sistem zaživi u punom kapacitetu, kao što je zaživio u drugim domovima zdravlja, više neće biti problema.

Ovo je za ATV izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković komentarišući navode da je novi sistem stvorio probleme u radu Doma zdravlja Banjaluka.

''Dom zdravlja Banjaluka se posljednji uključio u IZIS i vjerovatno sada prolaze početničke probleme dok se ne uhodaju i nauče da rukuju tim sistemom. I sam često imam otpor prema nečemu što je novo, tako da razumijem zaposlene. Ali, ne možemo očekivati da doktori u 21. vijeku pišu olovkom. Zdravstveni sistem mora da bude umrežen'', rekao je Višković. On je istakao da ima informaciju da su timovi Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske na terenu u Domu zdravlja i da im pružaju svu potrebnu tehničku podršku. Predsjednik Vlade je pozvao i medije da se uključe i provjere kakva su iskustva u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Prijedoru i drugim opštinama, koje nisu suviše male sredine u odnosu na Banjaluku. ''Ako IZIS može tamo da funkcioniše i ako su tamo ljudi zadovoljni sa tim sistemom, onda će to sigurno profunkcionisati kako treba i u Banjaluci'', rekao je Višković. Istakao je da je sa pozicije predsjednika Vlade zainteresovan da IZIS profunkcioniše u punom kapacitetu u Srpskoj. ''Lično znam da čim porodični ljekar unese u sistem uputnicu, ona je već vidljiva kod doktora kod kojeg treba da idete. Tako da je sigurno da IZIS olakšava funkcionisanje zdravstvenog sistema i treba svi da ga podržimo'', izjavio je Višković gostujući na ATV-u.

Inače, Dom zdravlja Banjaluke je posljednji dom zdravlja koji je počeo da radi u IZIS-u jer su ostali domovi zdravlja još ranije integrisani, a pojedine zdravstvene ustanove u ovom sistemu rade već više od dvije godine.

U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske su naveli da je IZIS znatno napredniji i sigurniji program u odnosu na ranije sisteme koje su imale pojedine ustanove i očekuju da će doprinijeti efikasnosti cjelokupnog zdravstvenog sistema. ''Budući da se radi o novom programu, kao i sve što je novo, potrebno je izvjesno vrijeme dok se u potpunosti zdravstveni radnici prilagode novom načinu rada. Fond je zajedno sa implementatorima projekta, i prije same implementacije IZIS-a, u kontinuitetu držao obuke zdravstvenim radnicima i administratorima zdravstvenih ustanova za ovaj sistem, a i sada smo u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, upravo u cilju da se sve prednosti sistema usvoje na što brži i lakši način'', naveli su u Fondu. Istakli su da su među pozitivnim primjerima primjene IZIS-a regije Bijeljina i Zvornik, a zdravstveni radnici, budući da duže vrijeme koriste ovaj program, uočavaju brojne njegove prednosti, posebno kada je riječ o dostupnosti podataka.