U skladu sa novim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova u Fondu zdravstvenog osiguranja, direktor Fonda je imenovao jedan broj rukovodilaca službi u sektorima. Prosjek godina imenovanih rukovodilaca službi je 40. Od ukupno 18 imenovanih, njih 7 ili 39 % ima manje od 30 godina, a troje manje od 40 godina.
Za rukovodioca Službe za ino osiguranje u Sektoru za provođenje zdravstvenog osiguranja, imenovana je Ljiljana Sukara. U Sektoru za razvoj zdravstvenog osiguranja za rukovodioca Službe za odnose s javnošću imenovana je Gorana Marić, a za rukovodioca Službe za edukaciju Ljiljana Radivojević. U Sektoru za plan i analizu Milena Babić je imenovana za rukovodioca Službe za ekonomsko-analitičke poslove i poslove cijena, a Suzana Marković za rukovodioca Službe za upravljanje troškovima i analizu uspješnosti rada davalaca zdravstvenih usluga.

Fond zdravstvenog osiguranja RS, podržan od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, finansira Projekat poboljšanja dijagnostike i tretmana akutnog infarkta miokarda. Projekat je usmjeren na smanjenje smrtnosti od infarkta miokarda u periodu dok pacijent ne bude smješten u bolnicu. Naime, više od 30 % smrtnih ishoda infarkta miokarda posljedica su toga što infarkt nije dijagnostifikovan na vrijeme, odnosno što nisu primjenjeni adekvatni lijekovi u tzv. «zlatnom satu» nakon infarkta.
Kako će se na ovo uticati?
Svaki dom zdravlja u RS, odnosno služba za hitnu medicinsku pomoć, dobiće aparat za brzo dijagnostikovanje infarkta na osnovu analize uzorka krvi i neophodnu količinu lijeka kojeg je potrebno dati pacijentu. Ovako zbrinut već u službi hitne pomoći, pacijent će biti transportovan u bolnicu. Primjenom najsavremenijeg metoda dijagnostikovanja i tretmana infarkta u prvim satima, značajno će se povećati procenat preživljavanja i smanjiti posljedice infarkta miokarda.

Fond zdravstvenog osiguranja RS, podržan od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, finansira Projekat ''Poboljšanje dijagnostike i tretmana akutnog infarkta miokarda''.
Projekat je usmjeren na smanjenje smrtnosti od infarkta miokarda u periodu dok pacijent ne bude smješten u bolnicu. Naime, više od 30 odsto smrtnih ishoda infarkta miokarda posljedica su toga što infarkt nije dijagnostikovan na vrijeme, odnosno što nisu primjenjeni adekvatni lijekovi u tzv. ''zlatnom satu'' nakon infarkta.
Zbog toga, u okviru ovog projekta, svaki dom zdravlja u RS, odnosno služba za hitnu medicinsku pomoć, dobiće aparat za brzo dijagnostikovanje infarkta na osnovu analize uzorka krvi i neophodnu količinu lijeka kojeg je potrebno dati pacijentu. Ovako zbrinut, već u službi hitne pomoći, pacijent će biti transportovan u bolnicu. Primjenom najsavremenijeg metoda dijagnostikovanja i tretmana infarkta u prvim satima značajno će se povećati procenat preživljavanja i smanjiti posljedice infarkta miokarda.

Fond zdravstvenog osiguranja RS, podržan od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, finansira Projekat ''Poboljšanje dijagnostike i tretmana akutnog infarkta miokarda''.
Projekat je usmjeren na smanjenje smrtnosti od infarkta miokarda u periodu dok pacijent ne bude smješten u bolnicu. Naime, više od 30 odsto smrtnih ishoda infarkta miokarda posljedica su toga što infarkt nije dijagnostikovan na vrijeme, odnosno što nisu primjenjeni adekvatni lijekovi u tzv. ''zlatnom satu'' nakon infarkta.
Zbog toga, u okviru ovog projekta, svaki dom zdravlja u RS, odnosno služba za hitnu medicinsku pomoć, dobiće aparat za brzo dijagnostikovanje infarkta na osnovu analize uzorka krvi i neophodnu količinu lijeka kojeg je potrebno dati pacijentu. Ovako zbrinut, već u službi hitne pomoći, pacijent će biti transportovan u bolnicu. Primjenom najsavremenijeg metoda dijagnostikovanja i tretmana infarkta u prvim satima značajno će se povećati procenat preživljavanja i smanjiti posljedice infarkta miokarda.

Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Goran Kljajčin, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS i Marijan Bilić, direktor Internacionalnog dijaliza centra, u četvrtak, 02.10.2008. godine, presijecanjem vrpce svečano su otvorili novoizgrađeni Centar za hemodijalizu u Istočnom Sarajevu.
U ovaj savremeni dijalizni centar uloženo je 4,5 miliona KM. Centar raspolaže sa 15 hemodijaliznih aparata, a može da pruža usluge za oko 100 pacijenata. 
Predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja prisustvovali su, takođe, i otvaranju Centra za hemodijalizu u Laktašima, 30.09.2008. godine. 
U Centar za hemodijalizu u Laktašima uloženo je 5 miliona KM. Centar trenutno pruža usluge za 70 pacijenata s područja ove opštine i okolnih mjesta, a tretmane hemodijalize može da pruži za oko 160 pacijenata.