FZO RS Odnosi s javnošću Vijesti Direktor Fonda Dejan Kusturić o solidarnosti sistema i sprovedenim javnim nabavkama

Za razliku od drugih sistema u kojima se građani koji su sumnjali na KOVID 19 nisu javljali doktoru iz straha koliko će to da ih košta, Republika Srpska solidarno kako i funkcioniše naš zdravstveni sistem odlučila je da u ovo vrijeme kada se cijeli svijet bori sa virusom korona finansira zdravstvene usluge za sve građane – bez izuzetka. Zamislite da smo imali situaciju da ljudi izbjegavaju da prijavljuju simptome, jer nemaju novca da plate testiranje? Zdravstveni sistem je i ovaj put dokazao svoju solidarnost i zato ga svi trebamo čuvati, poručio je direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejan Kusturić gostujući u emisiji „Direktno“ na Alternativnoj televiziji.

I ovaj period borbe sa pandemijom, kako je rekao, istakao je važnost zdravstva za jedno društvo i zato treba svi da se borimo za dodatne izvore finansiranje kako bi zdravstvo građanima pružalo još kvalitetnije zdravstvene usluge.

„Vidjeli smo i sada kolika je pretnja da sistem ima samo jedan prihod -uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Fond godinama traži dodatne prihode od proizvoda štetnih po zdravlje, a vjerujemo da će se to i u budućnosti desiti“, istakao je Kusturić.

Govoreći o javnim nabavkama koje je Fond od 24. marta po nalogu Republičkog štaba za vanredne situacije sproveo za potrebe zdravstvenog sistema Kusturić je istakao da su ciljevi koje je Fond postavio poput hitnosti, transparentnosti, zakonitosti i racionalnog i efikasnog trošenja javnih sredstva u potpunosti ispoštovani.

„Zadatak nije bio nimalo lak, ali lako nije bilo ni jednom građaninu RS da se bori sa nečim što je apsolutno novo i nevidljivo. Fond je odreagovao  na način kako se očekuje od institucija RS - pravovremeno, a sve u cilju da se što prije nabavi neophodna medicinska i zaštitna oprema kako bi se zaštitili građani i zdravstveni radnici“, rekao je Kusturić.

Iako je Fond do sada, putem javnih nabavki nabavljao samo lijekove, dok su nabavke  medicinskih sredstava u nadležnosti zdravstvenih ustanova, Fond je po ovlaštenju Republičkog štaba, prvenstveno zbog iskustva koji posjeduje i kadra, preuzeo ovaj posao.  Procedure nabavke, kako kaže Kusturić, bile su užasno komplikovane, posebno iz razloga što se cijeli svijet u jednom momentu okrenu ka Kini tražeći jednu istu robu.

 

„Svi su tražili maske, rukavice, respiratore! Ni proizvođači u Kini nisu bili spremni da isporuče toliku robu odjednom. Mi smo u svemu tome iskoristili institucionalne mogućnosti -prvo je bila brza reakcija Ministarstva finansija da obezbjedi novac, pa Ministarstva zdravlja da napravi spisak potreba zdravstvenih ustanova, a diplomatskim kanalima smo nastojali da dođemo do svih važnih informacija vezanih za nabavku ove robe. Nije to radio samo Fond, nego sve institucije – od srpskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika RS i svih institucija Vlade RS. Odluka svih ozbiljnih zemalja, pa tako i naše vlasti jeste da novac ne smije da bude problem, jer je važno da obezbjedimo sve što je potrebno za naše građane i zdravstvene radnike“, rekao je Kusturić.

 

To je rezultiralo, kako je rekao, da je avion sa 50 tona medicinske robe iz Kine 15. aprila sleti u Republiku Srpsku, tačnije 20 dana od kada je Fond bio ovlašten da opskrbi zdravstveni sistem. Kusturić je ilustrativno objasnio koliko je bilo teško „pobjediti“ sve kineske barijere izvoza robe koje su se mijenjale iz dana u dan.

„Recimo, robu iz Kine smo tri dana prevozili do mjesta odakle je avion poletao. Riječ je o udaljenosti 1700 kilometara. Međutim, pred samo poletanje imali smo situaciju  da je tog jutra donešena nova uredba da se roba više ne carini u skladištima na aerodromu, nego samo u fabrici. Osim toga, 'divljao' je kurs dolara koji je diktirao nove cijene. Ugovorimo jednu, a drugog dana stigne nova ponuda uz obrazloženje da je promjenjen kurs dolara“, istakao je Kusturić. On tvrdi da su međunarodne organizacije koje su još početkom marta obećale pomoć u donaciji testova RS imale problema da ih nabave i dostave, pa je ta roba stigla tek krajem aprila.

I nakon svega toga, kako ističe Kusturić, u javnosti se provlače teze  da li je trebalo ili ne nešto da se hitno nabavi. On se pita kako neko može da bude sumnjičav po pitanju hitnosti -  ako ljudi umiru ili ako u zajednici postoji virus koji ne vidimo i prijeti da ugrozi javno zdravlje.

„Spočitava se to što su institucije sprovodile pregovarački postupak bez obavještenja o nabavci koji je apsolutno ravnopravan sa otvorenim postupkom i koji Zakon o javnim nabavakama BiH propisuje.  Evo, recimo, da smo  koristili otvoreni postupak koji traje ukupno 60 dana pod uslovom da se niko ne žali. Mi bi u Republici Srpskoj opremu iz Kine dobili tačno za dva mjeseca, odnosno već kada je virus korona stavljen pod kontrolu. Situacija je zahtjevala brzu reakciju i u roku od 20 dana imali smo prvi avion sa opremom“, ističe Kusturić. On navodi da su Hrvatska i Srbija, primjera radi , nabavku ove opreme izuzele od Zakona o javnim nabavkama pod oznakom tajno.

Kada su u pitanju cijene, Fond je nastojao da nabavi što povoljnu robu koja ima zadovoljavajući kvalitet. Kako navodi, Fond je troslojne maske za jednokratnu upotrebu nabavio po cijeni od 50- 70 pfeniga, dok su su druge ustanove u BiH ovu robu nabavljale po cijeni od jedne do dvije KM.

„Budući da smo nabavili 11 miliona maski, da smo ih nabavli po cijeni od jedne marke, to bi bilo 11 miliona KM. Dakle, u pitanju je 11 miliona razlike koje je Fond uspio da na neki način sačuva ekonomičnijim poslovanjem. Takođe, rukavice smo ranije plaćali 4,50 KM, a sada 100 pari rukavica u apotekama koštaju od 25 – 30 KM“, istakao je Kusturić koji je i potvrdio da je zbog stanja na tržištu u ovom periodu nabavke bilo i avansnih uplata.

„Fond to ranije nije nikada radio, što je lako dokazivo. U ovoj situaciji kada proizvođač ne želi da nekome preda robu ukoliko se ne plati unaprijed, moralo se pribjeći ovom modelu. Međutim, nastojali smo da izaberemo dobavljače koji su sigurni i koji sa nama godinama uspješno sarađuje. Analizom menadžmenta smo birali najpouzdanije, jer smo o svemu  vodili računa“, kaže Kusturić.

Govoreći o mobilnoj bolnici, Kusturić je istakao da je odluka da se nabavi pokretna bolnica bila potkrepljenja potrebama zdravstva. „U situaciji kada ne znate sa čim se borite i kada strahujete da li ćete imati dovoljno kapaciteta za prijem pacijenata, jer mnoge zemlje nisu imale gdje da smjeste pacijente, odluka da se nabavi pokretna bolnica bila je najbolja moguća u datom trenutku“, istakao je Kusturić i napomenuo da Fond nije sprovodio nabavku pokretne bolnice, nego je ovlašten da plati transport ove bolnice.

Paralelno sa ovim situacijom Fond je  kontinuirano radio svoj redovan posao, odnosno nabavio sve lijekove koji su potrebni i koje Fond finansira.

„Vidjevši u januaru šta se dešava u svijetu i da bi moglo doći do poremećaja tržišta, posebno se misli na Indiju gdje sve svjetske kompanije nabavljaju supsance za proizvodnju.  Odlučili smo  da što prije nabavimo sve lijekove koji su se mogli nabaviti u datom trenutku. Ispostavilo se da smo dobro procjenili , jer smo kasnije vidjeli kako se druge zemlje bore sa nestašicom“, istakao je Kusturić.