FZO RS Odnosi s javnošću Vijesti Održan skup o reproduktivnom zdravlju u RS

U povodu završetka projekta ''Reproduktivno zdravlje u RS'', kojeg je sprovodila Akademija nauka i umjetnosti RS (ANURS), pod pokroviteljstvom Fonda zdravstvenog osiguranja, 29. oktobra u Banjaluci je održan skup na kojem su prezentovani rezultati ovog projekta, koji pokazuju da adolescenti imaju skromno znanje iz ove oblasti, a da su, s druge strane, demografski podaci poražavajući.
Jedinstven, opši cilj ovog projekta je da svi muškarci i žene u reproduktivnom dobu u RS dostignu i održavaju optimalan nivo reproduktivnog zdravlja.

Trenutni ciljevi projekta ''Reproduktivno zdravlje u RS'' su da se utvrdi nivo znanja, navika i ponašanja mladih; poveća svijest i znanje o svim aspektima reproduktivnog zdravlja; unaprijedi standard zdravstvene zaštite reproduktivnog zdravlja. Razvojni ciljevi projekta su da se do 2012. godine smanji broj oboljelih od seksualno prenosivih bolesti za minimum 50%; da se smanji broj neželjenih trudnoća; uvede predmet reproduktivnog zdravlja u škole; a da se do 2015. godine oformi sistem savjetovališta o reproduktivnom zdravlju koji će biti dostupan svima, te da svi adolescenti imaju zdrave stavove o seksu i razvijenu odgovornost u seksualnom ponašanju.
U okviru projekta, koji je trajao 2,5 godine, urađeno je ispitivanje osnovaca i srednjoškolaca o reproduktivnom zdravlju.  Ispitano je 2.031 učenika osnovnih škola, od šestog do devetog razreda, i 2.579 srednjoškolaca, s ciljem utvrđivanja nivoa njihovog znanja o reproduktivnom zdravlju. Dr Nenad Babić, nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje RS,  kazao je da je velika vrijednost provedenog projekta u tome što je utvđeno da mladi imaju elementarno znanje o fiziologiji reprodukcije, kontroli rađanja i polno prenosivim bolestima..
''Oko 73% ispitanika smatra da su oba partnera odgovorna za korištenje kontraceptivnih sredstava, 95% njih smatra da je namjeran prekid trudnoće opasan i štetan po zdravlja, dok 82% ispitanika smatra da je u škole potrebno uvesti predmet o reproduktivnom zdravlju'', naveo je dr Babić.
Međutim, Babić je istakao, da se ispitivanjem adolescenata došlo i do poražavajućih podataka.
Primjera radi, 11,9% ispitanih osnovaca ne zna šta je pubertet, 12,5% ne zna šta je menstruacija, 25% ne zna šta je začeće, 14% starijih adolescenata ne zna da se seksualnim odnosom prenose polne bolesti, a 60% ispitanih je tvrdilo da su znanja koja imaju stekli putem televizije i časopisa, uključujući i literaturu koja nije preporučljiva.
Upravo iz navedenih razloga, u okviru projekta su štampane i tri knjige: ''Lavirin puberteta 1'', ''Lavirint puberteta 2'' i ''Kako roditi zdravo dijete''. Knjige su pisane jezikom razumljivim adolescentima, s ciljem da se unaprijedi njihovo znanje o reproduktivnom zdravlju. 
Sprovedene su i edukacije u okviru kojih je održano 303 predavanja u školama i fakultetima, kao i 60 predavanja za medicinske profesionalce. Ukupno je predavanja slušalo više od 11.000 učesnika.
Učesnici skupa su iznijeli i zabrinjavajuće demografske podatke u RS. Akademik Drenka Šećerov Zečević, kazala je da je stopa prirodnog priraštaja 2004. godine u RS bila minus 1,1, što je, kako je rekla, razlog za veliku uzbunu i angažovanje cjelokupnog društva, imajući u vidu da se i stopa pet smatra niskom. Navela je da će se, prema procjenama, do 2018. godine u RS intenzivirati proces starenja stanovništva. ''Do 2018. godine RS će imati obilježje duboke starosti'', istakla je Šećerov Zečevićeva.
Prof. dr Draško Marinković kazao je da RS nedostaje oko 6.500 djece ili 39% djece za zamjenu generacija. 
''U posljednjih pet godina kao treće dijete rađa se prosječno godišnje oko 1.180 beba, dok se kao četvrto dijete u posljednjih 10 godina godišnje rodi manje od 300 beba. U posljednjih 10 godina povećan je broj rađanja vanbračne djece, a 2008. godine se rodilo 1.595, što je 15,6% od ukupnog broja živorođene djece'', naveo je Marinković.
Podsjetio je da se žene sve kasnije odlučuju za majčinstvo. Tako je prosječna starost majke pri rođenju djeteta 2008. godine bila 27,2 godine, dok je 2004. bila 26,6 godina. U brak žene najčešće ulaze u 27-oj godini, a muškarci u 31-oj godini.
Prof. dr Mirjana Rašević sa Instituta društvenih nauka iz Beograda, navela je da istraživanja u Srbiji i RS pokazuju da je roditeljstvo zadržalo visoko mjesto na listi induvidualnih ciljeva, ali da se izmijenila njegova suština, jer roditelji rađaju djecu prije svega kako bi zadovoljili svoje emotivne i psihološke potrebe.