Predstavnici udruženja pacijenata iz Republike Srpske podržali su inicijativu fondova zdravstvenog osiguranja u BiH da se za zdravstvo obezbijede dodatni izvori finansiranja i omogući povrat PDV-a, jer je to garant dugoročne finansijske stabilnosti zdravstvenog sistema.

Ovo je jedan od zaklјučaka Regionalne konferencije pacijenata obolјelih od melanoma koja je održana u Banjaluci u organizaciji Udruženja „Mi smo sa vama“ a u partnerstvu sa inicijativom „Glasaj za život“.

„Pozdravlјamo sva dosadašnja nastojanja i uvođenje inovativnih terapija za veliki broj teških malignih i rijetkih obolјenja, ali svi moramo biti svjesni da liste čekanja postoje i da trebamo ići korak dalјe. Sadašnji sistem finansiranja više ne može ispratiti rastuće potrebe i pacijenti ne mogu čekati. Smatramo da su već sada potrebne finansijske mjere za povećanje izvora finansiranja skupih inovativnih terapija, kao preduslov za ravnopravan pristup liječenju i smanjenje listi čekanja. Pravovremena terapija nije trošak već najisplativija investicija u zdravije društvo“, istakla je predsjednica Udruženja pacijenata obolјelih od melanoma „Mi smo sa vama“ Jasminka Sredojević i naglasila da su udruženja pacijenata svoj stav iznijela u Pismu podrške koje će poslati Savjetu ministara BiH, kao i Ministarstvu zdravlјa i socijalne zaštite Republike Srpske.

Podsjećamo, jedna od zajedničkih inicijativa fondova zdravstvenog osiguranja u BiH jeste da se omogući povrat PDV od lijekova i medicinskih sredstava u zdravstveni budžet. Prema sadašnjem modelu finansiranja PDV-a, zdravstvene usluge su izuzete od plaćanja PDV-a, ali fondovi sa druge strane nisu oslobođeni plaćanjaovog poreza na lijekove i medicinska sredstva u iznosu od 17 odsto. Samo za PDV na lijekove i medicinska sredstva fondovi u BiH godišnje izdvajaju više od 260 miliona KM.  Osim toga, fondovi se već godinama bore za dodatne izvore od akciza na duvan i alkohol, budući da su oni glavni faktori rizika nastanka mnogih bolesti. Jedna od inicijativa koju je pokrenuo Fond zdravstvenog osiguranja RS odnosi se na premiju od autoodgovornosti i da se taj iznos koji sada vozači već izdvajaju u okviru registracije vozila direktno uplaćuje u zdravstveni budžet. To sada nije slučaj, pa FZO RS liječenje u saobraćajnim nezgodama finansira iz osnovnih prihoda, a od osiguravajućih kuća potražuje taj iznos najčešće nakon pokretanja sudskih sporova.

„Potrebna nam je jača podrška i to društva u cjelini – da bismo obezbijedili dodatna sredstva. Samo tako možemo efikasnije odgovoriti na potrebe, a to znači i unapređenje dostupnosti savremenih terapija. To je naša zajednička borba“, istakao je ovo zamjenik direktora FZO RS Aleksandar Sekulić koji je bio i jedan od panelista na ovoj konferenciji.

On je zato posebno naglasio važnost zajedništva u dalјem razviju kvaliteta zdravstvene zaštite.

 „Klјuč za dalјi razvoj zdravstvenog sistema su dodatni izvori finansiranja. Zdravstvo nije odgvoornost samo jedne institucije, već odgovornost svih nas, jer je zdravlјe naš zajednički resurs“, poručio je Sekulić koji je bio i jedan od panelista tokom prvog dana Konferencije.

On je podsjetio da FZO RS samo za obolјele od melanoma finansira ukupno devet lijekova, i to dva citostatika i sedam lijekova iz Programa lijekova koji su dostupni u ograničenim količinama, a za koje je na godišnjem nivou potrebno oko pet miliona maraka.

„Od ove godine u Program lijekova su uvrštena dva nova lijeka za obolјele od melanoma čime je napravlјen još jedan iskorak u liječenju obolјelih. Samo jedna doza lijeka koji smo uveli ove godine košta 5.900 KM bez PDV-a, dok je za godišnju terapiju jednog pacijenta novim lijekom potrebno 275.000 KM“, istakao je Sekulić.

Osim toga, prisutni na Konferenciji su pozdravili i Vodič kroz prava osiguranika obolјelih od malignih bolesti koji je pripremilo Odjelјenje za odnose sa javnošću FZO RS, te posebno pohvalili aktivnosti kojima nastojimo pobolјšati dostupnost informacija, a prepoznati su i naši zaštitnici prava kao osobe koje su na usluzi osiguranim licima.

Predstavnici pojedinih udruženja obolјelih iz FBiH istakli su da je Republika Srpska imala bolјeg i većeg sluha za obolјele i da zdravstvo u Srpskoj u odnosu na FBiH brže reaguje na potrebe pacijenata.