FZO RS Odnosi s javnošću Vijesti Kusturić o pokušaju pravljenja afere sa respiratorima: Jeftin politički trik

"To je bio jeftini politički trik da se uznemiri javnost i pokušaj da se afera o nabavci respiratora iz Federacije BiH prebaci u Republiku Srpsku“, rekao je ovo direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejan Kusturić gostujući u emisiji „1 na 1“ na Alternativnoj televiziji.

On je odlučno rekao da u Republici Srpskoj ne postoji nikakva afera u vezi respiratora ili sa bilo kojom drugom nabavkom koju je sproveo Fond za vrijeme pandemije, a ono što plasira opozicija, tačnije PDP, kako je istakao, predstavlja  svjesno i ciljano manipulisanje javnosti.

„Imali su dva cilja. Prvi je da ’prebace’ aferu u RS. Drugi cilj je izborna kampanja. Pomislili su, pošto ih nigdje nije bilo za vrijeme pandemije, da bi im pokušaj afere politički moglo da pomogne zbog čega se nisu libili ni da lažu javnosti, pa su umjesto u evrima navodili nabavne cijene respiratora u konvertibilnim markama“, rekao je Kusturić.

On je ponovio da je nabavna cijena respiratora VG 70 iznosila 59.500 evra, a da predstavnici opozicije, kako je rekao, nisu analizirali sve ulazne fakture respiratora.

„Da jesu, vidjeli bi ili uočili da upravo nedostaje faktura ovih respiratora. Dobavljač ih još nije dostavio Upravi za indirektno oporezivanje BiH, jer se respiratori trenutno nalaze na carini. Tako da su upotrebljavali lažne podatke i poredili neuporedivo. Čak i od podataka koje smo mi dostavili PDP-u gdje smo tačno naveli da je ugovoreno 165 respiratora, mogli su, da su pažljivo analizirali, vidjeti da nedostaju određene fakture. Upali su u sopstvenu zamku da pričaju o razlici između nabavne i ugovorene cijene, a da pri tome nisu detaljno analizirali sve ulazne fakture“, rekao je Kusturić.

Zato će Fond, kako je naveo Kusturić, prepustiti istražnim organima da u potpunosti utvrde činjenično stanje u vezi sprovedenih nabavki za koje odgovorno tvrdi da su sprovedene u skladu sa zakonskim propisima. Takođe, sve i jedan respirator koji je Fond ugovorio ima potvrdu struke da je riječ o aparatu koji ispunjava standarde kvaliteta, a svi privredni subjekti sa kojima je Fond sarađivao za vrijeme pandemije su registrovani za oblast nabavke koja je bila potrebna da se sprovede.

Osim toga, Kusturić je istakao da  Fond već više od tri godine ukazuje na neophodnost ograničavanja marže na medicinska sredstva, jer je to neuređena oblast.

 

„Sada svako, posebno ako je monopolista, može da odredi maržu koliko želi, jer je ona neograničena. A u kriznim situacijama, kakva je bila i ova, Fond je primoran da po toj cijeni kupi robu, jer ne postoji nijedna druga. Zato je važno da se ograniči marža na medicinska sredstva, po ugledu na Hrvatsku gdje iznosi do 25 odsto ili u Sloveniji 14 odsto“, rekao je Kusturić.

 

Govoreći generalno o nabavkama za vrijeme pandemije, Kusturić je istakao da su sve institucije reagovale adekvatno i pravovremeno i da je rezultat svega toga što je za kratko vrijeme nabavljena sva medicinska i zaštitna oprema.  Podsjetio je da su sve zemlje bile okrenute ka Kini i svi su nabavljali jednu te istu robu zbog čega su se cijene iz dana u dan mijenjale, kao i pravila izvoza u Kini.

„To je bio jedan opšti haos u kojem se trebalo snaći. Mi smo u tome uspjeli, a sada bi kada je prošlo sve, opozicija htjela da bude i sudija i policija“, istakao je Kusturić.

Osvrnuo se i na spočitavanje nevladinog sektora zbog sprovođenja pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci ističući da je on ravnopravan sa svim ostalim postupcima i da je situacija zahtjevala brzu reakciju. I u takvoj situaciji Fond je uspio da nabavi robu koja je u datom trenutku imala najbolju ekonomosku ponudu.

„Ako se već porede cijene,  zašto se otvoreno ne kaže da je Fond maske nabavio po cijeni od 50 – 60 pfeniga ili da smo kvalitetniju masku FFP3 platili 6,70 -7,60 KM, a neke zdravstvene ustanove u FBiH i po 25 KM i slično“, istakao je Kusturić.

Sve u svemu, kako je istakao Kusturić, pouke koje se mogu izvući iz svega ovoga jesu da je zdravstvo veoma skupo i da taj sektor treba finansirati.

„Međutim, najbitnije to što je Vlada Republike Srpske na vrijeme odreagovala obezbijedivši sredstva i postavila sektor zdravstva na mjesto koje mu i pripada. Takođe, dokazalo se da je Republika Srpska socijalno odgovorna i da su njene institucije i rukovodstvo preduzeli sve mjere zaštite, pri čemu je nebitno bilo koliko sve to košta, i nije kalkulisala kao neke razvijene zemlje da li i u kojoj mjeri da štiti svoje stanovništvo“, naveo je Kusturić.

I ova kriza, kako je rekao Kusturić, razlog je više da cjelokupna javnost postane svjesna značaja zdravstva posebno u smislu obezbjeđenja dodatnih izvora finanisranja.

On je podsjetio da se već godinama traže dodatni izvori finansiranja od proizvoda štetnih po zdravlje – duvan i alkohol.

„Da li je racionalno da se na cigarete godišnje troši milijardu konveritibilnih maraka, a budžet zdravstvа iznosi oko 700 miliona KM? Prioroiteti se moraju mijenjati, posebno u kontekstu važnosti zdravstvenog sistema za jedno društvo. Osim toga, potrebno je razmišljati u smjeru da po pravima ne mogu biti izjednačeni oni koji su pušači i koji svjesno narušavaju svoje zdravlje sa svim onim savjesnim građanima koji čuvaju svoje zdravlja. Dakle, nije cilj novac, nego da građani budu zdravi“, naveo je Kusturić.

Na pitanja kako komentariše cijene lijekova u BiH koje su veće u odnosu na okruženje, Kusturić je istakao da postoji niz faktora poput jedinstvenog PDV kako za lijekove tako i za svu ostalu robu. Osim toga, ukazao je i na neke administrativne barijere kao i na  farmaceutski lobi koji diktira cijene lijekova u BiH.

„Primjera radi, već više od godinu dana smo čekali da se registruju ruski lijekovi na tržište BiH. Zahvaljujući tome, konkurencija je spustila cijenu svog lijeka što je i bio naš cilj kada smo apelovali da se tržište otvori. Sada umjesto šest miliona KM koliko smo plaćali za ovaj lijek, godišnje izdvajamo dva miliona KM. Dakle, tržište se otvorilo i stvorila se konkurencija koja utiče da se smanjuju cijene, što je bio i cilj. Međutim, na registraciju ruskih lijekova čekali smo više od godinu dana!“, naveo je Kusturić.