Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i v.d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić danas su održali sastanak sa direktorima bolnica na kojem je razgovarano o novom cjenovniku Fonda, ugovorima za ovu godinu, te drugim aktuelnim temama.

Kusturić je direktore bolnica informisao o razlozima donošenja novog cjenovnika, istakavši da je glavni cilj kojim se Fond rukovodio bio unapređenje ranijeg cjenovnika sa namjerom da se dobije savremen i kvalitetan cjenovnik, sa precizno definisanim zdravstvenim uslugama koje treba da finansira obavezno zdravstveno osiguranje i realnim cijenama. Ivan Popović, direktor bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova, rekao je da je cjenovnik urađen korektno, pohvalivši mogućnost da se cjenovnik i dalje revidira. ''Pohvalno je što je Fond otvoren za dalju saradnju po ovom pitanju i što se uvažavaju sugestije zdravstvenih ustanova, a kako bismo u konačnici dobili najbolji mogući cjenovnik i za ustanove i za FZO, kao i za pacijente'', naveo je Popović.

Na sastanku je razgovarano i o instrukciji koju je Fond nedavno uputio zdravstvenim ustanovama, a koja se odnosi na to da se osiguranicima kojima su potrebne usluge iz laboratorijske dijagnostike, a koje pripadaju i primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, uzorak uzima samo na jednom mjestu - u domu zdravlja, kako pacijenti više ne bi morali da odlaze i u bolnicu i tamo ponovo daju krv. Direktori bolnica su istakli da je ovo dobra odluka, prvenstveno za pacijente, iako će ustanove morati da obezbijede određene tehničke uslove i definišu procedure kako bi se ova mogućnost sprovodila u praksi.

Između ostalog, razgovarano je i o novim ugovorima za ovu godinu. U vezi s tim, predstavnici Fonda su naveli da je za zdravstvenu zaštitu u ovoj godini planirano oko 890 miliona KM, što je povećanje za 32,5 miliona KM u odnosu na 2023. godinu. Konkretno, za usluge zdravstvene zaštite u bolničkom sektoru planirano je za oko 19 miliona KM više u odnosu na 2023. godinu.

Na sastanku je konstatovano da su ovakvi radni sastanci dobra praksa jer pokazuju da se kroz razgovor i dijalog mogu lakše rješavati svi izazovi u zdravstvenom sistemu, te da se u konačnici zajednički radi na dodatnom unapređenju sistema, prvenstveno u interesu pacijenata.