FZO RS Naslovna

Usvojen set medicinskih sredstava za oboljele od bulozne epidermolize

Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske danas je usvojio izmjene Pravilnika o uslovima i postupku obezbjeđivanja medicinskih sredstava kojim će FZO RS početi da finansira set medicinskih sredstava za oboljele od bulozne epidermolize. Ovaj set sadrži više od 20 stavki, poput, mekani silikonski zavoj neprijanjajući, propusan; sterilnu kompresu od gaze, tkanu; neljepljivi povoj za rane, propusni; flaster u kolutu; gel za zaštitu, ublažavanje bola, pospješenje zacjeljivanja oštećenog tkiva usne šupljine; Tubifast (žuti, zeleni, plavi – 10 m) i drugo.

Napominjemo da primjena ovog prava počinje osmog dana nakon objave u Službenom glasniku RS o čemu će javnost biti informisana.

Uvođenjem i finansiranjem neophodnih medicinskih sredstava omogućava se sprječavanje komplikacija izazvanim infekcijama i obezbjeđuje se kvalitetniji život oboljelih, jer lijek za buloznu epidermolizu ne postoji, a liječenje je isključivo simptomatsko koje podrazumijeva svakodnevnu njegu rana i previjanja. Uvrštavanjem pomenutog seta na Listu medicinskih sredstava sistemski se rješava jedno od važnih pitanja za oboljele od bulozne eidermolize, jer ranije ovaj potrošni materijal nije bio ni na jednoj listi koju finansira FZO RS.

Budući da su oboljeli od ove bolesti oslobođeni plaćanja participacije za sve što spada u obavezno zdravstveno osiguranje i ovaj set medicinskih sredstava će u potpunosti finansirati FZO RS.

Inače, pomenutim pravilnikom predviđeno je da ova medicinska sredstva za oboljele od bulozne epidermolize predlaže ljekar specijalista -dermatovenerolog koji izdaje i nalog, a na osnovu prijedloga i naloga FZO RS donosi rješenje. Nalog Fond ovjerava za tromjesečne potrebe, a realizuju se u apotekama. Dakle, rješenjе Fonda je potrebno samo prvi put, odnosno prilikom prvom odobravanja prava, a kasnije osiguranici ostvaruju ovo pravo ovjerom naloga u FZO RS koji predlaže pomenuti specijalista.

Podsjećamo da je FZO RS od početka ove godine već nekoliko puta na Listu lijekova koji se izdaju na recept uvrštavao lijekove za oboljele od rijetkih bolesti i teških hroničnoh oboljenja,  kako bi i dalje oboljeli od ovih bolesti mogli da ostvaruju pravo na refundaciju troškova. Naime, novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske precizirano je u kojim slučajevima se može odobriti refundacija troškova zdravstvene zaštite i ona nije predviđena za lijekove koji se ne nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept. Svjesni potrebe da su za pojedina teška hronična oboljenja, poput za oboljele od rijetkih bolesti, potrebni i pojedini lijekovi koji nisu bili obuhvaćeni listom lijekova koji se izdaju na recept, Fond je u toku ove godine uvrstio na listu više od 15 novih lijekova za rijetke bolesti i pojedina teška hronična oboljenja. Sa uvrštavanjem seta medicinskih sredstava za oboljele od bulozne epidermolize, FZO RS nastavlja sa praksom unapređenja kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite kreirajući paket prava u skladu sa mogućnostima i potrebama osiguranika. I ove novine su rezultat saradnje sa predstavnicima udruženja pacijenata što je još jedan dokaz uključivanja pacijenata u koncipiranje razvoja zdravstvenog osiguranja.

Razmotriti inicijative za ukidanje, smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske insistira da se u što skorijem roku razmotre inicijative fondova zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Federacije BiH i  Brčko Distrikta koje se odnose na smanjenje, ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. Samo u zdravstvenom sistemu Republike Srpske u prošloj godini za PDV plaćeno je više od 100 miliona КM, što je gotovo jednako dvogodišnjim troškovima lijekova na recept!
Кada bi, prema našim procjenama, stopa PDV-a iznosila 5% umjesto sadašnjih 17%, troškovi za lijekove koje finansira Fond bili bi manji  za više od 20 miliona  КM godišnje.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u okruženju koja ima samo jednu, standardnu  poresku stopu koja se primjenjuje na sve proizvode, uključujući i lijekove i ta poreska stopa je daleko najveća u regionu. Za razliku od BiH, ostale zemlje iz okruženja imaju opštu i posebnu, povlaštenu stopu po kojoj se, između ostalog, tretiraju i lijekovi. Dok je stopa PDV-a u BiH jedinstvena i iznosi 17%, primjera radi, u Hrvatskoj i Makedoniji poreska stopa na lijekove iznosi 5%, u Sloveniji 9,5%, u Srbiji 10%. Dakle, u BiH je čak tri puta  veća u odnosu na pojedine zemlje regiona.
Imajući u vidu da bi se smanjenjem, povratom ili ukidanjem stope PDV-a na lijekove omogućile značajne ''uštede'' u zdravstvenom sistemu, te da bi se taj novac mogao iskoristiti za dodatna unapređenja prava osiguranika i poboljšanje dostupnosti naročito skupih lijekova, FZO RS je u junu ove godine podnio inicijativu za smanjenje, ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove. U inicijativi smo naveli, ukoliko nije moguće smanjenje stope PDV-a na lijekove, da je potrebno pronaći način da se sredstva uplaćena od strane zdravstvenih ustanova i FZO RS za PDV na lijekove vrate u sistem zdravstva, u cilju obezbjeđivanja bolje zdravstvene zaštite za naše osiguranike.Trenutno, FZO RS samo za lijekove i potrošni materijal za PDV plati oko 35 miliona КM.
Primjera radi, lijek za cističnu fibrozu košta oko 500.000 КM sa PDV-om, što znači da se za svaku ovu terapiju plati 70.000 КM za PDV.

Detaljnije

Nakon uplate doprinose, osiguranje 60 dana!

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske radniku kada poslodavac uplati doprinose za zdravstveno osiguranje odobrava pravo na osiguranje dva mjeseca od posljednje uplate doprinosa, pod uslovom da redovno izmiruju svoje zakonske obaveze. Primjera radi, kada poslodavac uplati doprinose za avgustovsku platu, osiguranik je zdravstveno osiguran do kraja oktobra. Dakle, iz mjeseca u mjesec kako se uplaćuje doprinos, tako se produžava i osiguranje i radnici ga imaju u kontinuitetu, bez prekida. To znači da poslodavci imaju dovoljno vremena da izmire svoje zakonske obaveze i da ne čekaju posljednji čas na uštrb radnika koje je svoje doprinose zaradio.

Međutim, u praksi se upravo to dešava, da poslodavci čekaju posljednji momenat kako bi uplatili doprinose. U pravilu, sada bi trebalo da se uplaćuju doprinosi za avgust, a većinom se plaćaju tek za juli, a i sa tim uplatama se kasni jer se čeka zadnji dan u mjesecu ili čak početak narednog mjeseca, i onda se u praksi dešavaju problemi sa osiguranjem. Prema tome, razlog zašto se često početkom mjeseca javlja ''vakum'' i građani nemaju osiguranje jeste taj što poslodavci neblagovremeno izmiruju svoje obaveze. Dakle, Zakon o doprinosima Republike Srpske je jasan, obaveza uplate doprinosa nastaje onog momenta kada se isplati plata i da poslodavci uplaćuju doprinose kada isplaćuju i platu ne bi bilo nikakvih problema i radnici bi kontinuirano imali osiguranje.

Podsjećamo da je Zakonom o doprinosima precizirano da obaveze po osnovu doprinosa nastaju onog momenta kada se i isplati plata radnicima za mjesec koji je prijavio, što znači da je poslodavac dužan da prilikom isplate plate, uplati i doprinose ili eventualno do kraja mjeseca od momenta kada je uplatio platu. Isto tako, zakon je definisao da u slučaju da poslodavac uopšte ne isplati platu za mjesec koji je prijavio, dužan je da u roku od 60 dana uplati doprinose. 

Takođe, FZO RS je putem svoje internet stranice u linku „E servis“ omogućio građanima da u svakom trenutku mogu da provjere svoj status osiguranja, odnosno da li se za njih uplaćuju doprinosi. To je, upravo, omogućeno iz razloga da se radnici  pravovremeno informiše u vezi svog zdravstvenog osiguranja i da u slučaju negativnog statusa osiguranja kod svog poslodavca provjere o čemu se radi.

Svima u društvu bi trebao da bude zajednički interes da se poštuju zakonske obaveze, a ne da se blagonaklono odnosimo prema neplaćanju doprinosa i da se istovremeno od Fonda očekuje da krši Zakon i finansira zdravstvenu zaštitu i neosiguranih građana i to iz prihoda onih koji su doprinose uredno plaćali. Svaki radnik kome poslodavac ne uplaćuje doprinose koje je zaradio to može da prijavi nadležnim organima, jer je neplaćanje doprinosa krivično djelo, kao i Poreskoj upravi u čijoj je nadležnosti kontrola i naplata doprinosa.