Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske samo u posljednje tri godine je povećao izdvajanja za zdravstvenu zaštitu za 250 miliona KM, ali da bi se nastavio taj kontinuitet neohodni su i dodatni izvori finansiranja zdravstvenog sistema.

''Za primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu FZO RS je 2020. godine izdvojio oko 400 miliona KM, dok je ove godine taj iznos oko 650 miliona KM. Dakle, povećali smo izdvajanja za 250 miliona KM samo za tri godine. Međutim, mi dolazimo do 'zida' i pitanje je da li ćemo biti više u mogućnosti da povećavamo sredstva za zdravstvenu zaštitu. Stope doprinosa se ne povećavaju, plate značajnije ne rastu, tako da nemamo odakle da povećavamo izdvajanja, a istovremene potrebe su sve veće'', rekao je v.d. direktora FZO RS Dejan Kusturić gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

On je naveo da su upravo u cilju objezbjeđivanja dodatnih sredstava za zdravstveni sistem, fondovi zdravstvenog osiguranja Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta nedavno podnijeli zajedničku inicijativu za ukidanje, smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. Kusturić je izrazio nadu da će nadležne institucije, Savjet ministara BiH i Uprava za indirektno oporezivanje, ozbiljno da razmotre ovu važnu inicijativu i da će im ona biti prioritetna u odnosu na neke druge inicijative koje su ovih dana aktuelne u vezi sa PDV-om. ''Dvadeset  godina sam u finansijskom sektoru i volio bih da čujem opravdanje zbog čega eventualno ne može da se realizuje naša inicijativa. Nadam se da će, ipak, nadležni po ovom pitanju nešto uraditi i da će odlučiti da bar imamo diferencijalnu stopu'', istakao je Kusturić, dodajući da je stopa PDV-a u BiH ista za svu robu, i za lijekove, kao i za neke luksuzne proizvode. ''To nije slučaj u drugim zemljama regiona. Pri tome, stopa PDV-a je ujedno i najviša u BiH u odnosu na region'', rekao je direktor FZO RS. On je napomenuo da smanjenjem stope PDV-a na lijekove država neće biti ''oštećena'' jer će i Fond, kao i građani koji uštede na lijekovima, taj novac potrošiti na nešto drugo, za šta će platiti PDV.

Detaljnije

„Cilj je da napravimo iskorak u primarnoj zdravstvenoj zaštititi, posebno kada je riječ o prevenciji. Naime, ulaganje u prevenciju znači ulaganje u zdravlje. Takođe, ukoliko se bavimo isključivo liječenjem neke bolesti, a ne prevencijom, to svakako više košta zdravstveni sistem, te je svima u interesu da fokus u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bude na preventivi“, istakao je direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić na sastanku sa predstavnicima zdravstvenih ustanova primarnog nivoa.

Na ovom sastanku na kojem su, između ostalih, učestvovali zamjenici direktora FZO RS Ranka Knežević i Aleksandar Sekulić razgovarano je i o planovima za narednu godinu, posebno kada je riječ o finansiranju primarne zdravstvene zaštite, budući da FZO RS iz godine u godine u skladu sa mogućnostima izdvaja više sredstava za ovaj vid zdravstvene zaštite. Uprkos finansijskim izazovima sa kojima se FZO RS kontinuirano suočava, Fond je i za narednu godinu planirao veći iznos sredstava za primarnu zdravstvenu zaštitu svjesni važnosti osnovnog stuba zdravstvenog sistema.

Međutim, za dodatno unapređenje razvoja primarne zdravstvene zaštite neophodna su sistemska rješenja i konkretnije uključivanje lokalnih zajednica u finansiranje domova zdravlja koji su i njihovi osnivači.

Predstavnici zdravstvenih ustanova primarnog nivosa su na sastanku, takođe, upoznati da FZO RS aktivno radi na izmjeni Cjenovnika zdravstvenih usluga koji je planiran da počne da se primjenjuje od početka naredne godine. Revidirani cjenovnik, kako su direktori upoznati na sastanku, ima za cilj da bolje uredi finansiranje usluga primarne zdravstvene zaštite kako bi se tačno znalo šta je pruženo pacijentu i to precizno evidentirano.

Učesnici sastanka su pozdravili praksu Fonda da sasluša mišljenje predstavnika zdravstvenih ustanova, jer, kako su istakli, samo kroz kvalitetnu komunikaciju i interakciju se  može doći do adekvatnih rješenja.

„Dolaskom sadašnjeg rukovodstva Fonda postignuta je finansijska stabilnost, posebno u kontekstu da sada sve zdravstvene ustanove na vrijeme i u skladu sa ugovorom dobijaju mjesečne tranše. To je dobar osnov za dalje građenje i unapređenje sistema. Međutim, da bi se dalje razvijali neophodna nam je podrška lokalne zajednice i drugih nadležnih isntitucija, ne samo Fonda, jer mi imamo odličan i održiv sistem, čak bolji od nekih zemalja u regionu u kojima se izdvaja mnogo više za zdravstvo. Zato je jako važno da primarna zdravstvena zaštita dobije sistemsku podršku “, istakao je direktor Doma zdravlja Čelinac Draško Kuprešak.

Detaljnije