Radnik sa prosječnom platom u Republici Srpskoj za svoj radni vijek u trajanju od 40 godina za zdravstvo kroz doprinose izdvoji oko 85.000 KM, a samo jedno liječenje inovativnom terapijom oboljelog od karcinoma košta mnogo više – 250.000 KM. Da li je to, onda, previše izdvajanja za zdravstvo, kako se često može čuti u javnosti? Naš zdravstveni sistem je solidaran i dobro je što je tako, jer da nije, šta bi sa onim osiguranicima koji za zdravstvenu zaštitu izdvajaju manje, rekao je ovo, između ostalog, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejan Kusturić gostujući u emisiji „Jedan na jedan“ na Alternativnoj televiziji.
U tom kontekstu, on je istakao, da zdrav čovjek ne razmišlja o zdravlju, nego želi da riješi neka egzistencijalna pitanja, ali napominje da sve to „pada u vodu“ kada ste bolesni.
„To nije bilo kakva roba, to je ulaganje u zdravlje. Možemo krenuti i od teze, nebitno koliko izdvajam za zdravstvo, jer  ako novac i ne potrošim, to znači da sam zdrav, a nekom drugom sam pomogao“, istakao je Kusturić.
Značaj solidarnog sistema posebno se pokazao važnim u ovim vanrednim okolnostima i u pandemiji virusa korona, jer je Vlada RS zajedno sa Fondom, donijela jedinstvenu odluku da zdravstvene usluge finansira za sve građane – osigurane i neosigurane.
„Ovo je mjera koja ima društveno odgovornu komponentu, jer se na zapadu dešavalo da ljudi nisu ni htjeli da prijave simptome strahujući od toga koliko će to sve da ih košta. Zamislite da smo imali situaciju da neko ko ima simptome, šeta gradom zaražen i ne želi da ode doktoru, jer nema novca. I zato je Republika Srpska omogućila zdravstvenu zaštitu za sve“, istakao je Kusturić i dodao da je trošak u prošloj godini samo za neosigurane građane iznosio oko 35 miliona KM.
„Međutim, zdravlje nema cijenu. Misija svakog društva je da njeni građani dobiju zdravstvenu zaštitu.  Mi se borimo za ljudski život i ovom odlukom Republika Srpska je to i dokazala“, istakao je Kusturić.
Govoreći o finansijskim pokazateljima, Kusturić je istakao da je Fond u ovim vanrednim okolnostima  uspio da obezbijedi finansijsku stabilnost zdravstvenog sistema i da u skoro nemogućim uslovim nabavi svu zaštitnu i medicinsku opremu za zdravstvene radnike.
„Mi jesmo imali ključnu ulogu u nabavci opreme, ali je još  važnije bilo očuvati finansijsku stabilnost Fonda, što smo i postigli. Zamislite da smo imali problema sa kašnjenjem plata zdravstvenih radnika, blokade od strane dobavljača i slično, ali nismo, jer smo sve uspjeli da ispoštujemo i danas je Fond likvidan i skoro da nema nijednu dospjelu obavezu “, istakao je Kusturić.
Na pitanje na koji način je Fond uspio da zdravstveni sistem održi finansijski stabilnim, Kusturić je odgovorio da su racionalizacije, kontrola i upravljanje svim troškovima bile odrednice poslovanja Fonda u protekle četiri godine.
„Fond je u protekle četiri godine smanjio svoje obaveze za više od 200 miliona KM! Osim toga, mjerama Vlade RS i Fonda u te iste četiri godine u zdravstvo je uloženo dodatnih 250 miliona KM. Od prošle godine, iako je počela pandemija, imamo situaciju da se za zdravstvene radnike redovno uplaćuju doprinosi za zdravstveno osiguranje, što ranije nije bio slučaj.  Dakle, zajedno sa Vladom RS i našim mjerama uspjeli smo da održimo finansijsku stabilnost“, istakao je Kusturić.
Posebno je to bilo važno u pandemiji, jer su troškovi u liječenju ovih pacijenata bili neplanirani.
„Neko ko ne koristi zdravstvenu zaštiti misli da novac koji  uloži u zdravstvo su nepotrebno bačene pare. Međutim, sve košta. Jedan pacijent na respiratoru košta 30.000 KM. Mi smo među prvima uveli pravo na produženu medicinsku rehabilitaciju poslije preležane korone i bolničkog liječenja.  Fond za 21 dan post kovid rehabilitcije  zdravstvenim ustanovama plaća oko 2.000 KM po pacijentu“, rekao je Kusturić.
On je istakao da iako su javne zdravstvene ustanove bile opterećene zbog pandemije, osiguranici nisu bili uskraćeni ukoliko im je trebao i neki drugi vid zdravstvene zaštite.
„Svi hitni slučajevi su primljeni. Treba istaći da Fond već godinamaa ima saradnju sa privatnim zdravstvenim ustanovama koji su bili dostupni našim osiguranicima, jer se javni sektor bavio liječenjem pacijenata od kovida. Recimo, to je Hrvatska tek sada uvela, odnosno počela da masovnije sarađuje sa privatnim zdravstvenim sektorom, jer su ostali bez kapaciteta u javnim zdravstvenim ustanovama. A, kod nas je to standardna stvar“, rekao je Kusturić.

_________________________________________________________________________________________________________________________

Zahvalnost zdravstvenim radnicima

Kusturić se u emisiji posebno zahvalio zdravstvenim radnicima koji požrtvovano već više od godinu dana rade u izuzetno teškim okolnostima, što je za svako divljene i poštovanje. Na pitanje da prokomentariše kako gleda na činjenicu da je Fond u društvu prepoznat kao institucija koja je dala svoj doprinos u pandemiji dobivši Orden Njegoša prvog reda od strane predsjednice Republike, kao i Zlatni grb Grada Banjaluka, Kusturić je istakao da su nagrade podstrijek, ali i velika obavveza da se i u budućnosti radi što predanije.
„Pohvalno je i što je Grad Banjaluka prepoznao naš značaj. Nadam se da će Grad pronaći model i da na neki drugi način pomogne zdravstvenim radnicima koji su dale najveći doprinos u pandemiji“, rekao je Kusturić.

_________________________________________________________________________________________________________________________

On ističe, iako je virus nepredvidiv, da je opredjeljenje svih institucija u Republici Srpskoj da je zdravstvo prioritet i da građani treba da budu mirni, jer su institucije Republike Srpske dokazale da i u ovim uslovima adekvatno upravljaju situacijom.
Kusturić je posebno naglasio značaj uvođenja dodatnih izvora finansiranja za zdravstvo, kao što imaju i druge zemlje poput Hrvatske i Slovenije.

Detaljnije