Početkom naredne godine trebalo bi da se definišu stalni izvori finansiranja organizacija koje se bore za unapređenje položaja djece sa poteškoćama u razvoju kao i određena zakonska rješenja  čime bi njihovi problemi u velikoj mjeri  bili sistemski riješeni. Ovo je, između ostalog, zaključeno na sastanku na kojem su prisustvovali predstavnici svih relevantnih institucija u Srpskoj sa predstavnicima udruženja koji se bave ovom problematikom.

Na sastanku na kojem je bio i srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, kao i direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejan Kusturić, direktorica Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja stanja i povreda djece u inostranstvu Jasminka Vučković naglašeno je da će podrška relevantnih institucija u narednom periodu biti još veća.

„Najveću pomoć djeci sa poteškoćama u razvoju i njihovim roditeljima pružaju  organizacije i udruženja koje okupljaju ovu kategoriju stanovništva, ali i one su često suočene sa teškoćama, prije svega finansijskim. Kako njihov rad ne bi bio ugrožen, do kraja marta naredne godine biće im obezbijeđeno 300.000 maraka, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Dodik je najavio da će u januaru biti održan sastanak nadležnih u Republici Srpskoj sa predstavnicima organizacija za djecu sa poteškoćama u razvoju s ciljem sistemskog i trajnog rješavanja problema pomenutih udruženja i njihovih članova.

 

Detaljnije

U Republici Srpskoj danas počinje vakcinacija protiv sezonskog gripa, a Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i ove godine finansira četvorovalentnu vakcinu protiv sezonskog gripa za najugroženije kategorije stanovnika. Za ove namjene obezbijeđeno je 20.000 doza vakcina, što je više u odnosu na prethodne godine zbog aktuelne epidemiološke situacije.

Ovu vakcinu najugroženije kategorije građana dobijaju besplatno, jer je u potpunosti finansira Fond zdravstvenog osiguranja.

Pozivamo osiguranike da iskoriste svoje pravo da besplatno prime vakcinu protiv sezonskog gripa jer, prema ocjenama epidemiologa, vakcinacija je ove godine naročito značajna za rizične kategorije građana zbog epidemije virusa korona.

Podsjećamo da pravo na ovu vakcinu imaju pacijenti na hemodijalizi, pacijenti oboljeli od dijabetesa-insulin ovisni, osobe sa hirurškim intervencijama na srcu, HIV pozitivne osobe i oboljeli od AIDS-a, djeca oboljela od cistične fibroze pluća i djeca koja su liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, oboljeli od mišićne distrofije i multiple skleroze, pacijenti koji su završili sa prijemom hemoterapije i nemaju kliničke znake bolesti, lica sa posebnim potrebama u kolektivnom smještaju, te zaposleni na infektivnim klinikama i jedinicama intenzivne medicine.

Pored prava na besplatnu vakcinu protiv sezonskog gripa, Institut za javno zdravstvo nabavio je i vakcine i u komercijalne svrhe, odnosno  za građane koji se žele vakcinisati  protov sezonskog gripa.

Inače, građani se protiv sezonskog gripa u skladu sa higijensko – epidemiološkim mjerama  mogu vakcinisati u Institutu za javno zdravstvo i domovima zdravlja.

Nakon što je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske među prvima u regionu počeo da finansira medicinsku rehabilitaciju i za osiguranike koji su preležali virus korona, stižu prve reakcije pacijenata koji ističu da zahvaljujući pulmološkoj rehabilitaciji osjećaju značajan pomak u svom zdravstvenom stanju. ''Na prijemu na pulmološku rehabilitaciju još sam imao osjećaj zamora i bolove u mišićima. Uz pomoć stručnog i ljubaznog osoblja i stalnog nadzora doktora, fizioterapeuta i medicinskih sestara, već poslije 15 dana osjećam veliki pomak u mom fizičkom i psihičkom zdravlju, jer sam naučio mnoge vježbe i tehnike koje će mi pomoći da i ubuduće poboljšam kvalitet života'', rekao je Mile Mijić iz Zvornika, jedan od prvih pacijenata koji je nakon teške kliničke slike i mehaničke ventilacije zbog virusa korona upućen na produženu medicinsku rehabilitaciju u Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ''Dr Miroslav Zotović''. Pored Zavoda, pulmološka rehabilitacija za oboljele od virusa korona, ali i za druge pacijente,  omogućena je i u ZTC ''Vrućica'' u Tesliću, koja je dobila saglasnost Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite za pružanje ove usluge. Ove ustanove su, za sada, jedine u Srpskoj koje imaju saglasnost resornog ministarstva za pružanje ovog vida medicinske rehabilitacije. Inače, prilikom uvođenja ''post kovid'' rehabilitacije za naše osiguranike rukovodili smo se evropskim preporukama, a zbog značaja rehabilitacije za oporavak oboljelih, širom Evrope se otvaraju centri za rehabilitaciju, naročito u Italiji i Velikoj Britaniji. Prema tome, Republika Srpska je stala ''rame uz rame'' sa najrazvijenijim evropskim zemljama kada je u pitanju zdravstvena njega oboljelih od virusa korona.

Detaljnije

Obaveze Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u protekle četiri godine smanjene su za više od 200 miliona KM, dok su prihodi konstantno rasli. Na smanjenje obaveza uticalo je međusobno kompenziranje obaveza i potraživanja za inostrano osiguranje, te smanjenje dugovanja za bolovanja (za oko 30 miliona KM), izmirene su i obaveze prema zdravstvenim ustanovama Srbije (oko 20 miliona KM) itd.

Što se tiče prihoda, u  2016. godine prihodi su iznosili 625,7 miliona KM, a 2019. godine iznosili su 716,2 miliona KM. Sa rastom prihoda, FZO je povećavao i iznose sredstava koji se doznačavaju zdravstvenim ustanovama, naročito za sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu, kako bi dodatno unaprijedile kvalitet zdravstvenih usluga. Samo u ovoj godini, u odnosu na prethodnu,  finansijski ugovori sa zdravstvenim ustanovama povećani su za oko 60 miliona zahvaljujući dodatnim sredstvima Vlade RS. To je rezultiralo time da sada, uprkos pandemiji,  zdravstvene ustanove redovno uplaćuju tekuće doprinose za zdravstveno osiguranje, što ranije nikada nije bio slučaj;

Takođe, ugovorena sredstva za primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno za domove zdravlja, u 2019. godini iznosila su 112,6 miliona KM, a u ovoj 123,8 miliona KM, što znači da su povećana za 11,1 milion KM.

Deficit FZO Republike Srpske smanjivao se iz godine u godinu, a krajem 2019. godine ostvaren je suficit od 18,4 miliona KM, dok je godinu ranije bio 8,1 milion KM.

Podsjećamo,  i da je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dala pozitivno mišljenje za finansijske izvještaje za prošlu godinu.

Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejan Kusturić izjavio je za Srnu da Fond od kada je počela pandemija virusa korona finansira zdravstvene usluge za sve građane, i osigurane i neosigurane, u javnim zdravstvenim ustanovama i nije potrebno ovjeravati zdravstvenu knjižicu.

- Fond je u saradnji sa Vladom Republike Srpske donio ovu odluku upravo iz razloga da bi svi građani, čak i neosigurani, za vrijeme pandemije bili rasterećeni briga u vezi sa troškovima liječenja, što nije slučaj u drugim zemljama u regionu i svijetu. Na ovaj način Republika Srpska još jednom pokazuje da je socijalno odgovorna, te da je briga za građane na prvom mjestu - naglasio je Kusturić.

On je napomenuo da to ne znači da su obveznici uplate doprinosa oslobođeni plaćanja ove obaveze, već redovna uplata doprinosa u ovoj situaciji, nije uslov da bi građanin dobio zdravstvenu uslugu.

Pored ove mjere, Fond zdravstvenog osiguranja u potpunosti finansira zdravstvenu zaštitu za oboljele od virusa korona za sve ono što spada u obavezno zdravstveno osiguranje.

- Primjera radi, Fond u potpunosti finansira bolničko liječenje oboljelih od kovida 19, što podrazumijeva kompletnu bolničku njegu, uključujući lijekove i sve ostalo što je dostupno u bolnicimama Republike Srpske za oboljele od virusa korona - pojasnio je Kusturić u izjavu za Srnu.

 

Prateći aktuelnu epidemiološku situaciju, Fond je proširio paket prava za oboljele od virusa korona, te je svim osiguranicima koji su preležali infekciju, na preporuku ljekara, omogućena produžena medicinska rehabilitacija u trajanju od 28 dana, a po potrebi i na obnovu banjskog liječenja.

 

- Uvođenjem ovog prava cilj nam je da osiguranici i nakon dobijanja virusa korona imaju što kvalitetniju zdravstvenu njegu kako bi se što prije i u potpunosti oporavili i vratili svojim radnim i drugim svakodnevnim aktivnostima -  naglasio je Kusturić.

Detaljnije