Predstavnici udruženja oboljelih od karcinoma dojke, melanoma i karcinoma pluća organizovali su danas u Banjaluci skup posvećen Svjetskom danu borbe protiv raka, sa kojeg je poručeno da su prevencija, rano otkrivanje bolesti i obezbjeđivanje kvalitetnog liječenja ključni u borbi protiv malignih oboljenja.

Skupu su, pored članova udruženja, prisustvovali i predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Doma zdravlja Baljaluka i Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

Jedna od tema ovog skupa bila je dostupnost inovativnih terapija pacijetima oboljelim od karcinoma. Govoreći o tome, Mirko Stanetić, predsjednik Udruženja pulmologa Srpske i ljekar UKC RS, istakao je da do 2018. godine nije postojala nijedna imunološka terapija za karcinom pluća, te da je od te godine napravljen ogroman iskorak u obezbjeđivanju najsavremenijih terapija. ''Učinjen je istorijski napredak. Mi danas imamo imunološke terapije ne samo za karcinom pluća već i za druga maligna oboljenja. Odgovorno tvrdim da Republike Srpska nije 'mimo svijeta' kada je u pitanju liječenje karcinoma'', istakao je Stanetić.

Željko Mišković, izvršni direktor za zdravstvo i kontrolu u FZO RS, podsjetio je da je Fond proteklih godina poseban akcenat stavio na obezbjeđivanje savremenih, imunoloških terapija za maligna oboljenja. ''Među prvima u regionu smo uveli pojedine imunološke terapije i nastojimo, u skladu sa finansijskim mogućnostima, da iz godine u godinu uvodimo nove terapije i da one budu dostupne što većem broju pacijenata. U Programu lijekova, kojim su upravo obuhvaćene i imunološke i druge skupe terapije, ove godine se nalazi više od 100 lijekova čija je vrijednost preko 70 miliona KM'', rekao je Mišković, dodajući da se lijekovi iz ovog programa primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama prema prioritetima koje listom čekanja u skladu sa medicinskim indikacijama određuje zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj. Inače, samo u prošloj godini u program lijekova uvršteno je 11 novih terapija, među kojima su i lijekovi za karcinom dojke, multipli mijelom, limfom i dr. Takođe, kada god se za to stvore finansijske mogućnosti, Fond lijekove iz Posebnog programa prebacuje na druge liste, bolničku ili listu citostatika, kako bi ti lijekovi bili dostupni svim pacijentima kojima su potrebni. Takođe, konstantno se povećava i broj pacijenata kojima su dostupne ove terapije. Recimo, prije šest godina pravo na ove terapije imalo je 900 pacijenata, a danas više od 2000, što nažalost pokazuje da broj oboljelih od karcinoma raste, ali i da FZO izdvaja sve više sredstava za liječenje oboljelih. Inače, godišnji trošak Fonda samo za inovativne terapije iznosi oko 37,7 miliona KM.

Mišković je članove udruženja informisao i da je u završnoj fazi novi pravilnik o medicinskim sredstvima kojim će biti proširena pojedina prava osiguranika, poput za osiguranike koji koriste stome, te da će biti povećana i cijena pelena i još nekih medicinskih sredstava, kako bi osiguranici nesmetano koristili pravo na ova sredstva usljed njihovog poskupljenja. On je podsjetio na dobru saradnju FZORS sa udruženjima pacijenata, te ih pozvao da i dalje budu partneri Fonda kako bi zajednički radili na dodatnom unapređenju zdravstvene zaštite oboljelih.

Suzana Kekić, predsjednica Udruženja oboljelih od karcinoma dojke ''Iskra'' istakla je da su oboljelima od karcinoma dojke dostupne potrebne terapije, ističući potrebu jačanja prevencije, odnosno skrininga. Predstavnici udruženja oboljelih od melanoma i karcinoma pluća, Jasminka Sredojević i Slobodan Dakić, naveli su da su najveći problem liste čekanja za terapije iz Programa lijekova. Na skupu je dogovoreno da će udruženja ubuduće više zajednički djelovati kako bi dodatno unaprijedili položaj oboljelih od malignih bolesti.

U povodu Svjetskog dana borbe protiv raka koji se obilježava 4. februara, podsjećamo da su oboljeli od malignih bolesti oslobođeni plaćanja participacije kod liječenja osnovnog oboljenja, kao i svih komplikacija. Takođe, za  ovu kategoriju osiguranih lica redovna uplata doprinosa nije uslov za korišćenje zdravstvene zaštite, bitno je da budu prijavljeni na zdravstveno osiguranje. Od 2020. godine osiguranicima koji boluju od malignih bolesti omogućeno je da po osnovu svoje bolesti, ukoliko nemaju drugi osnov, mogu da se prijave na zdravstveno osiguranje. To je još jedan  pokazatelj da institucije sistema posebno vode računa o osjetljivim kategorijama društva kako im ne bi bila uskraćena zdravstvena zaštita. Osim toga, pacijentima oboljelim od malignih bolesti u Republici Srpskoj obezbijeđen je najsavremeniji tretman liječenja radioterapijom, zahvaljujući otvaranju Centra za radioterapiju 2010. godine u Banjaluci. Radioterapiju, takođe, u potpunosti finansira FZORS za naše osiguranike.

Ovogodišnja tema kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv raka "Zatvoriti propuste u zdravstvenoj njezi" nastavak je trogodišnje kampanje koju je prošle godine pokrenula Međunarodna unija za borbu protiv raka u kojoj se okupljaju pojedinci, organizacije i vlade širom svijeta sa ciljem smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovanu mjestom stanovanja, socioekonomskim statusom, etničkom pripadnošću, starošću i drugim obilježjima. Prema procjenama globalne zdravstvene statistike, broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao je 19,3 miliona, a umrlih čak 10 miliona.

Na Listu A1 neregistrovanih lijekova koji se izdaju na recept Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske danas je uvršteno 12 novih lijekova za pojedina teška hronična oboljenje, a kako bi roditelji djece koja koriste ove terapije nastavili da ostvaruju pravo na refundaciju troškova za ove lijekove.

Odluku o izmjeni Liste lijekova koji se izdaju na recept danas je usvojio Upravni odbor Fonda, a počinje se primjenjivati dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku. Ovo je još jedna u nizu aktivnosti koju je FZO RS preduzeo nakon usvajanja novog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, budući da su njime izmjenjeni pojedini segmenti  u odnosu na ranije propise, uključujući i oblast refundacije troškova zdravstvene zaštite. Novim i izmjenama postojećih podzakonskih akata FZO nastoji da obezbijedi kontinuitet u ostvarivanju prava osiguranika, kao i da omogući primjenu svih novih prava predviđenih Zakonom u što kraćim rokovima.

Pored lijekova koji su uvršteni na listu A1, takođe, i na listu A lijekova koji se izdaju na recept uvršten je novi dijetetski preparat - hrana za bebe alergične na proteine kravljeg mlijeka (Novalac Allernova AR i Aptamil Аllergy Digestive Care ), koja će roditeljima biti dostupna u apotekama u potpunosti na teret Fonda.

Lista lijekova koji se izdaju na recept je izmjenjena sa namjerom da se prvenstveno roditeljima djece oboljele od pojedinih rijetkih oboljenja, te djece sa poteškoćama u razvoju omoguće refundacije troškova za lijekove koji su neregistrovani i koji se većinom ne mogu ni nabaviti u apotekama u Republici Srpskoj i BiH. Upravo iz tog razloga lijekovi za koje se najčešće traže refundacije su uvršteni na listu A1 na kojoj se nalaze lijekovi koji nisu registrovani u BiH ali nemaju alternativu i neophodni su u liječenju pojedinih oboljenja. Riječ je o lijekovima za epilepsiju, lupus, autoimune bolesti, Vilsonovu bolest i druge.

Na ovaj način sistemski se uređuje ova oblast, budući da je novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske precizirao u kojim slučajevima se može odobriti refundacija troškova zdravstvene zaštite. Naime, kada su u pitanju lijekovi koji se izdaju na recept, nije predviđena refundacija za one lijekove koji nisu obuhvaćeni listom lijekova Fonda. Iz tog razloga, rukovodstvo Fonda, stručne službe, komisija za lijekove, kao i resorno ministarstvo i Upravni odbor Fonda reagovali su u najkraćem mogućem roku kako bi se nastala situacija prevazišla uvrštavanjem neophodnih lijekova za pomenute kategorije osiguranika na listu. Napominjemo da je u pitanju ''živa materija'', te da će se i u narednom periodu mijenjati propisi koji uređuju ovu oblast kako bi se prilagođavali potrebama osiguranika. Takođe, očekujemo i od farmaceutskih kompanija da pokažu veću zainteresovanost za registraciju lijekova u BiH kako bi se poboljšala dostupnost lijekova naročito za osjetljivu dječiju populaciju. Tada roditelji ne bi morali da lijekove nabavljaju u inostranstvu i da za njih naknadno refundiraju troškove.

Navedene aktivnosti i finansiranje najnovijih u svijetu dostupnih terapija za rijetka oboljenja, koje je Fond počeo da finansira još prošle godine, potvrda su konkretne podrške institucija zdravstvenog sistema u cilju sistemskog pristupa unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite najosjetljivije populacije.

Podsjećamo, juče je u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske održan sastanak ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića sa predstavnicima Fonda i UKC RS, kao i predstavnicima Udruženja roditelja djece sa poteškoćama u razvoju Gradiška i Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, a na kojem je upravo razgovarano o procedurama refundacije troškova lijekova. Tom prilikom predstavnici Udruženja i Saveza su informisani o svim procedurama i aktivnostima Fonda koje su već bile u toku, a koje su današnjom odlukom Upravnog odbora okončane.

Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, koji je počeo da se primjenjuje krajem septembra prošle godine, precizirano je u kojim slučajevima se može odobriti refundacija troškova zdravstvene zaštite.

Kada su u pitanju lijekovi, Zakonom je definisano (kao što je bilo i ranije) da osigurano lice ima pravo na refundaciju kada se zdravstvena ustanova koja je sa Fondom zaključila ugovor pismeno izjasni da nije raspolagala lijekom koji se nalazi na listi lijekova za ambulante porodične medicine i domove zdravlja ili na listi lijekova koji se primjenjuju u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti ili listi citotoksičnih, bioloških i pratećih lijekova. Dakle, zdravstvene ustanove treba da raspolažu lijekovima koji se nalaze na listama Fonda, te ukoliko nisu snabdjevene tim lijekovima, osiguranik kada sam kupi potrebni lijek troškove može da refundira na osnovu potvrde zdravstvene ustanove da lijek nisu imali. Troškove za lijek je moguće refundirati i kada se lijek nalazi na listi lijekova koji se izdaju na recept ako nije dostupan u apotekama sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore.

Takođe, u Zakonu je navedeno da se lijek može refundirati i kada nije na listi lijekova koji se primjenjuju u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti ili listi citotoksičnih, bioloških i pratećih lijekova ali u slučaju kada je konzilijum bolnice koja je sa Fondom zaključila ugovor dao pismenu preporuku za primjenu određenog  lijeka.  Napominjemo da ljekari iz Srpske koji za osiguranike predlažu liječenje u Srbiji, takođe,  bi trebalo da budu upoznati sa zdravstvenim stanjem tih pacijenata i da u zdravstvenom kartonu imaju podatke o pacijentima, bez obzira gdje su oni liječeni.

Prema tome, kada su u pitanju zahtjevi za refundaciju troškova lijekova, Fond isključivo postupa u skladu sa novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Kada je riječ o lijekovima koji se izdaju na recept, Zakonom nije predviđena mogućnost refundacije lijekova koji se ne nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept, dok je ranije u izuzetnim situacijama postojala ta mogućnost.

Međutim, svjesni potrebe da su za pojedina teška hronična oboljenja, posebno u dječijoj populaciji, potrebni lijekovi koji se ne nalaze na listi lijekova Fonda koji se izdaju na recept i za koje smo ranije refundirali troškove, već smo pokrenuli proceduru da te lijekove za koje se najčešće traže refundacije uvrstimo na listu A1 lijekova koji se izdaju na recept. Na ovoj listi se, inače, nalaze lijekovi koji nisu registrovani u BiH ali su potrebni i nemaju alternativu u liječenju pojedinih oboljenja. Na ovaj način ćemo omogućiti na teret Fonda određene lijekove koje, između ostalog, koriste i oboljeli od rijetkih bolesti, kao i djeca sa poteškoćama u razvoju. Upravo zbog toga smo kontaktirali još ranije predstavnike udruženja pacijenata da nam dostave svoje podatke o lijekovima koji su kupovani u inostranstvu kako bi ih uporedili sa našim analizima, a u svilju sveobuhvatne informacije. Očekujemo da ćemo ove podatke dobiti danas, kako bi što prije završili proceduru uvrštavanja lijekova na listu A1.

Detaljnije

Osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od sutra, 15. januara, u apotekama će na recept biti dostupne četiri nove terapije i to za astmu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća i arterijsku hipertenziju. Ovi lijekovi su uvršteni na Listu lijekova koji se izdaju na recept, što znači da će osiguranici za njih ubuduće izdvajati značajno manje novca, a oni koji su oslobođeni plaćanja participacije za lijekove sa liste A neće plaćati ništa.

Na listu A su, pored ranije dostupnih terapija za astmu, uvrštena i dva nova lijeka za ovo oboljenje. U pitanju je lijek ''flutikazon, formoterol'' suspenzija za inhaliranje za koji su studije pokazale da brže djeluje i ima duže dejstvo, a njegova dugoročna primjena poboljšava kvalitet života oboljelih. Lijek je namijenjen odraslima sa astmom, kao i djeci starijoj od pet godina. Drugi lijek koji je uvršten na listu A za pacijente sa astmom je ''indakaterol, mometazon'' prašak za inhalaciju. Za ovaj lijek je, takođe, utvrđeno da brže djeluje i da se njime postiže bolja kontrola astme. Studije su pokazale i da primjena ove terapije jednom na dan nije manje efikasna u odnosu na druge lijekove koji se primjenjujuju dva puta dnevno.

Za hroničnu opstruktivnu bolest pluća na listu A uvršten je lijek ''formoterol'' prašak za inhaliranje. Dejstvo ovog lijeka nastupa izuzetno brzo unutar 1-3 minuta, a djeluje i do 12 sati nakon inhalacije. U odnosu na druge na listi dostupne lijekove za ovo oboljenje, pomenuti lijek brže djeluje, te poboljšava funkciju pluća i smanjuje simptome hronične opstruktivne bolesti pluća. Na listu B lijekova koji se izdaju na recept uvršten je dvokomponentni lijek ''lizinopril, amlodipin'', koji se koristi u terapiji esencijalne arterijske hipertenzije. Dakle, radi se o kombinaciji dva lijeka, a pored komfornosti za pacijenta jer se uzima jednom dnevno, njegova primjena je i ekonomičnija u odnosu na pojedinačnu primjenu dva lijeka koja sadrži.

Podsjećamo da za lijekove sa liste B svi osiguranici plaćaju doplatu u iznosu od 50% cijene lijeka i niko nije oslobođen plaćanja.

Inače, samo u prošloj godini Fond je na Listu lijekova koji se izdaju na recept uvrstio 15 novih terapija za više oboljenja, poput za osteoporozu, ulcerozni kolitis, epilepsiju, arterijsku hipertenziju, dijetetski preparat za bebe i druge. Uvođenjem novih lijekova na listu, Fond je nastavio dugogodišnju praksu da početkom godine proširuje listu, a sa ciljem da osiguranicima na raspolaganju bude više lijekova u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja i da što manje novca izdvajaju za lijekove.

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske u ovoj godini za zdravstvenu zaštitu planira da izdvoji oko 805 miliona KM, što je za 47 miliona KM više nego godinu prije, rekao je vršilac dužnosti direktora FZO Dejan Kusturić.

Kusturić je u intervjuu Srni naglasio da na ovaj način FZO nastavlja da povećava izdvajanja za zdravstvene ustanove kako bi bila obezbijeđena što kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita za građane Srpske.

-Očekujemo da će 2023. godina u svakom pogledu biti izazovna, budući da je novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju dao i veća prava osiguranika i samim tim i nove obaveze Fondu, a za to je potreban i dodatni novac. Zato su sada, više nego ikada, zdravstvu potrebni dodatni izvori finansiranja i možda je pravo vrijeme da pozovemo cjelokupno društvo da nas agilnije podrži u našim inicijativama. To ne treba da bude „borba“ samo Fonda, nego svih nas koji smo korisnici zdravstvenih usluga - poručio je Kusturić.

On je istakao da iz godine u godinu rastu troškovi zdravstvene zaštite koji su posljedica sve skupljeg i zahtjevnijeg liječenja pacijenata, novih terapija, procedura liječenja...

-To dovodi do nesklada između prihoda i rashoda Fonda. Ne treba zanemariti činjenicu da je u Republici Srpskoj nepovoljna struktura osiguranika, a pri tome, osim transfera Vlade Republike Srpske, jedini izvor prihoda FZO su doprinosi, koji se, pak, neredovno uplaćuju. Fond godinama traži dodatne izvore finansiranja, poput od akciza na duvan i alkohol, te premija od autoodgovornosti kao što imaju i druge zemlje u regionu - naveo je Kusturić.

Prema njegovom mišljenju, javnost nije u dovoljnoj mjeri ni svjesna konstantnog i rapidnog rasta troškova u zdravstvu zbog, između ostalog, novih prava i obaveza, poput finansiranja zdravstvene zaštite neosiguranih građana gotovo tri godine, tačnije od kada traje pandemija virusa korona, a samo za to, naveo je, Fond je izdvojio oko 150 miliona KM.

On je naglasio da je ovom odlukom Republika Srpska pokazala socijalnu odgovornost i po tome je jedinstvena u regionu.

-Ne postoji nijedna država koja može da omogući građanima sve blagodeti koje pruža savremena medicina. Upravo nedostatak finansijskih sredstava uz kontinuirani rast troškova zdravstvene zaštite i potreba predstavlja veliki izazov sa kojim se suočavaju sve zemlje svijeta. Po tome se ne razlikuje ni Republika Srpska. Uprkos tome, FZO je i u 2022. godini uspio da, iako sa ograničenim budžetom, ne umanji nijedno pravo iz zdravstvenog osiguranja.

Naprotiv, dodatno smo proširivali prava - istakao je Kusturić.

Fond je na samom početku 2022. godine bio suočen sa umanjenom stopom doprinosa za zdravstvo sa 12 na 10,2 odsto, a doprinosi su, uz transfere Vlade, jedini izvor prihoda Fonda i zdravstvenog sistema. Samo po tom osnovu, kako je rekao Kusturić, zdravstveni sistem gubi gotovo 100 miliona KM godišnje.

-To sve predstavlja veliki izazov za finansiranje svih predviđenih prava, kao i održavanje finansijske stabilnosti zdravstvenog sistema, jer su potrebe i očekivanja osiguranika i zdravstvene struke od FZO iz dana u dan sve veće - istakao je Kusturić.

Novi zakon proširio prava

Uprkos otežanim finansijskim okolnostima, jednim od najvećih uspjeha u 2022. godini Kusturić smatra taj što je nakon 23 godine Republika Srpska dobila novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a u čijoj je izradi znatan doprinos dao i Fond.

-Ovim zakonom su znatno proširena prava osiguranika. Djeca do 18 godina su oslobođena plaćanja participacije, plata za vrijeme bolovanja se nadoknađuje u punom iznosu za trudnice, oboljele od malignih bolesti, kao i roditelje djece koja boluju od malignih bolesti. Omogućena je pratnja uz dijete na bolničkom liječenju do petnaeste godine djeteta, uvedeni su neinvazivni prenatalni testovi za trudnice, što nemaju zemlje okruženja i šire - naveo je Kusturić.

Prema riječima direktora Fonda zdravstvenog osiguranja, 2022. godina ostaće upamćena i po činjenici da je Fond počeo da finansira najnovije u svijetu dostupne terapije za oboljele od rijetkih bolesti i time je svrstan rame uz rame sa mnogo razvijenijim zemljama, iako su izdvajanja za zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj znatno manja.

Detaljnije