Radnik sa prosječnom platom u Republici Srpskoj za svoj radni vijek u trajanju od 40 godina za zdravstvo kroz doprinose izdvoji oko 85.000 KM, a samo jedno liječenje inovativnom terapijom oboljelog od karcinoma košta mnogo više – 250.000 KM. Da li je to, onda, previše izdvajanja za zdravstvo, kako se često može čuti u javnosti? Naš zdravstveni sistem je solidaran i dobro je što je tako, jer da nije, šta bi sa onim osiguranicima koji za zdravstvenu zaštitu izdvajaju manje, rekao je ovo, između ostalog, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejan Kusturić gostujući u emisiji „Jedan na jedan“ na Alternativnoj televiziji.
U tom kontekstu, on je istakao, da zdrav čovjek ne razmišlja o zdravlju, nego želi da riješi neka egzistencijalna pitanja, ali napominje da sve to „pada u vodu“ kada ste bolesni.
„To nije bilo kakva roba, to je ulaganje u zdravlje. Možemo krenuti i od teze, nebitno koliko izdvajam za zdravstvo, jer  ako novac i ne potrošim, to znači da sam zdrav, a nekom drugom sam pomogao“, istakao je Kusturić.
Značaj solidarnog sistema posebno se pokazao važnim u ovim vanrednim okolnostima i u pandemiji virusa korona, jer je Vlada RS zajedno sa Fondom, donijela jedinstvenu odluku da zdravstvene usluge finansira za sve građane – osigurane i neosigurane.
„Ovo je mjera koja ima društveno odgovornu komponentu, jer se na zapadu dešavalo da ljudi nisu ni htjeli da prijave simptome strahujući od toga koliko će to sve da ih košta. Zamislite da smo imali situaciju da neko ko ima simptome, šeta gradom zaražen i ne želi da ode doktoru, jer nema novca. I zato je Republika Srpska omogućila zdravstvenu zaštitu za sve“, istakao je Kusturić i dodao da je trošak u prošloj godini samo za neosigurane građane iznosio oko 35 miliona KM.
„Međutim, zdravlje nema cijenu. Misija svakog društva je da njeni građani dobiju zdravstvenu zaštitu.  Mi se borimo za ljudski život i ovom odlukom Republika Srpska je to i dokazala“, istakao je Kusturić.
Govoreći o finansijskim pokazateljima, Kusturić je istakao da je Fond u ovim vanrednim okolnostima  uspio da obezbijedi finansijsku stabilnost zdravstvenog sistema i da u skoro nemogućim uslovim nabavi svu zaštitnu i medicinsku opremu za zdravstvene radnike.
„Mi jesmo imali ključnu ulogu u nabavci opreme, ali je još  važnije bilo očuvati finansijsku stabilnost Fonda, što smo i postigli. Zamislite da smo imali problema sa kašnjenjem plata zdravstvenih radnika, blokade od strane dobavljača i slično, ali nismo, jer smo sve uspjeli da ispoštujemo i danas je Fond likvidan i skoro da nema nijednu dospjelu obavezu “, istakao je Kusturić.
Na pitanje na koji način je Fond uspio da zdravstveni sistem održi finansijski stabilnim, Kusturić je odgovorio da su racionalizacije, kontrola i upravljanje svim troškovima bile odrednice poslovanja Fonda u protekle četiri godine.
„Fond je u protekle četiri godine smanjio svoje obaveze za više od 200 miliona KM! Osim toga, mjerama Vlade RS i Fonda u te iste četiri godine u zdravstvo je uloženo dodatnih 250 miliona KM. Od prošle godine, iako je počela pandemija, imamo situaciju da se za zdravstvene radnike redovno uplaćuju doprinosi za zdravstveno osiguranje, što ranije nije bio slučaj.  Dakle, zajedno sa Vladom RS i našim mjerama uspjeli smo da održimo finansijsku stabilnost“, istakao je Kusturić.
Posebno je to bilo važno u pandemiji, jer su troškovi u liječenju ovih pacijenata bili neplanirani.
„Neko ko ne koristi zdravstvenu zaštiti misli da novac koji  uloži u zdravstvo su nepotrebno bačene pare. Međutim, sve košta. Jedan pacijent na respiratoru košta 30.000 KM. Mi smo među prvima uveli pravo na produženu medicinsku rehabilitaciju poslije preležane korone i bolničkog liječenja.  Fond za 21 dan post kovid rehabilitcije  zdravstvenim ustanovama plaća oko 2.000 KM po pacijentu“, rekao je Kusturić.
On je istakao da iako su javne zdravstvene ustanove bile opterećene zbog pandemije, osiguranici nisu bili uskraćeni ukoliko im je trebao i neki drugi vid zdravstvene zaštite.
„Svi hitni slučajevi su primljeni. Treba istaći da Fond već godinamaa ima saradnju sa privatnim zdravstvenim ustanovama koji su bili dostupni našim osiguranicima, jer se javni sektor bavio liječenjem pacijenata od kovida. Recimo, to je Hrvatska tek sada uvela, odnosno počela da masovnije sarađuje sa privatnim zdravstvenim sektorom, jer su ostali bez kapaciteta u javnim zdravstvenim ustanovama. A, kod nas je to standardna stvar“, rekao je Kusturić.

_________________________________________________________________________________________________________________________

Zahvalnost zdravstvenim radnicima

Kusturić se u emisiji posebno zahvalio zdravstvenim radnicima koji požrtvovano već više od godinu dana rade u izuzetno teškim okolnostima, što je za svako divljene i poštovanje. Na pitanje da prokomentariše kako gleda na činjenicu da je Fond u društvu prepoznat kao institucija koja je dala svoj doprinos u pandemiji dobivši Orden Njegoša prvog reda od strane predsjednice Republike, kao i Zlatni grb Grada Banjaluka, Kusturić je istakao da su nagrade podstrijek, ali i velika obavveza da se i u budućnosti radi što predanije.
„Pohvalno je i što je Grad Banjaluka prepoznao naš značaj. Nadam se da će Grad pronaći model i da na neki drugi način pomogne zdravstvenim radnicima koji su dale najveći doprinos u pandemiji“, rekao je Kusturić.

_________________________________________________________________________________________________________________________


On ističe, iako je virus nepredvidiv, da je opredjeljenje svih institucija u Republici Srpskoj da je zdravstvo prioritet i da građani treba da budu mirni, jer su institucije Republike Srpske dokazale da i u ovim uslovima adekvatno upravljaju situacijom.
Kusturić je posebno naglasio značaj uvođenja dodatnih izvora finansiranja za zdravstvo, kao što imaju i druge zemlje poput Hrvatske i Slovenije.

Detaljnije

Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu u  prošloj godini za liječenje i dijagnostiku djece u inostranstvu izdvojio je oko 6,1 milion KM. Ovo je, između ostalog, navedeno u Izvještaju o radu i izvršenju Rebalansa Finansijskog plana – Budžeta ove ustanove za prošlu godinu koji je usvojila i Vlada Republike Srpske.
Kako je navedeno u izvještaju, Fond je u prošloj godinio finansirao  liječenje i dijagnostiku za 107 djece u inostranstvu, a djeca su upućivana u zdravstvene ustanove u Srbiji, Italiji, Njemačkoj, Turskoj, Španiji, Češkoj kao i u drugim referentnim svjetskim klinikama.
Najčešći razlozi za upućivanje na liječenja u inostranstvo su intervencije u sklopu  liječenja djece oboljele od malignih bolesti, rijetkih bolesti, transplantacija, urođenih ortopedskih anomalija, bolesti oka, srca i drugih oboljenja.
Osim toga, Fond solidarnosti u prošloj godini, donio je odluku da sve tok traje vanredna situacija izazvana zbog pandemije virusa korona finansira i dodatne troškove, poput poput putnih troškova, smještaja, refundacije kupljenih medicinskih sredstava, lijekova.
„Usvajanjem ove odluke, Fond solidarnosti već godinu dana finansira veći obim prava, a sve u cilju da se porodicama koje se sa bolesnim djetetom nalaze u inostranstvu obezbijedi nesmetan povratak kući, ostanak u bolnici ili ostanak u gradu (zemlji) u kojoj su se zatekli zbog liječenja djeteta“, konstatovano je u ovom izvještaju.
U prošloj godini uspostavljena je i saradnja sa diplomatsko – konzularnim predstavništvima BiH, posebno u Turskoj i Njemačkoj koji su na raspolaganju porodicama koje odlaze u te zemlje na liječenje.  To je posebno značajno, jer kako je navedeno u izvještaju, konzuli su iskazali spremnost u pronalaženju najboljih bolnica za djecu iz RS u slučaju potrebe za njihovim liječenjem u Turskoj i Njemačkoj.
Osim toga, Fond solidarnosti je u svakodnevnom kontaktu sa roditeljima bolesne djece, ali i sa zdravstvenim ustanovama u inostranstvu. U protekloj godini u skladu sa epidemiološkom situacijom organizovano je nekoliko posjeta porodicama djece koja su se liječila u inostranstvu. Takođe, zahvaljujući dobroj saradnji sa zdravstvenim ustanovama u inostranstvu na jednostavniji način su se savladale sve prepreke koje su izazvane pandemijom virusa korona i drugačijim načinom rada zdravstvenih ustanova

Detaljnije

U povodu 22. aprila – Dana grada Banjaluka, direktoru Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejanu Kusturiću uručen je ''Zlatni grb grada'' za doprinos Fonda borbi protiv pandemije virusa korona.
Priznanje je uručeno na svečanoj akademiji koja je održana danas u Banskom dvoru u Banjaluci.
Priznanja ''Zlatni grb grada'' su uručena i Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Domu zdravlja Banjaluka i Institutu za javno zdravstvo Srpske. Pored ovog, na svečanoj akademiji dodijeljena su i druga priznanja, poput Plakete grada, Nagrade grada mladima i Plaketa ''Sestre Gajić''.
Najviše priznanje – Ključ grada i Povelja počasnog građanina uručeni su predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Svečanosti su prisustvovali najviši zvaničnici Srbije i Republike Srpske, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Ivica Dačić, predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, kao i brojne druge zvanice.

Zdravstvene ustanove Republike Srpske su od početka pandemije u potpunosti snabdjevene dovoljnim količinama potrebne zaštitne opreme i medicinskim sredstvima, što je od ključnog značaja za adekvatno liječenjе oboljelih i sprječavanje širenja virusa korona. Troškovi ovih nabavki do kraja marta iznose 46 miliona KM, a sredstva obezbjeđuje Vlada RS.
Podsjećamo da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nabavlja zaštitnu opremu, medicinska sredstava i sredstava za održavanje higijene za naše zdravstvene ustanove u borbi protiv korona virusa prema ovlašćenju Republičkog štaba za vanredne situacije.
Konkretno, od početka pandemije do kraja marta ove godine FZO RS je nabavio sljedeću zaštitnu i drugu opremu:

 

 

NAZIV OPREME        KOLIČINA    VRIJEDNOST sa PDV-om
Rukavice                    19,3 miliona     3,33 miliona KM
PCR test/komplet         56.000           1,52 miliona KM
Trosolojne maske       20,8 miliona     12,1 miliona KM
Maske FFP2                 600.000        1,64 miliona KM
Maske FFP3                  400.000       2,81 miliona KM
Zaštitna odijela            235.000       7,37 miliona KM
Kaljače                         2 miliona     157.000 KM
Zaštitni ogrtači            360.000       1,68 miliona KM
Dezinfekciona sredstva   30.000      201.825 KM
Toplomjeri                      2.000         156.200 KM
Zaštitne naočale            20.000       142.000 KM
Vizir zaštitni PET             5.000        39.200 KM
Respiratori i aparati        165          14,9 miliona KM
Crijeva za respiratore      300          43.170 KM

Dakle, ukupna vrijednost robe koju je do kraja marta nabavio Fond iznosi oko 46 miliona KM, a trenutno je u toku procedura nabavke opreme vrijednosti oko 10 miliona KM.
Nabavka opreme je još početkom pandemije povjerena Fondu zbog hitnosti i procjene da će FZO zbog iskustva sa centralizovanim nabavkama najbolje odgovoriti ovom zadatku, što je u praksi i potvrđeno. Naime, u najkraćem mogućem roku, i to u periodu kada je cijeli svijet tražio istu robu, Fond je, uz podršku i drugih institucija Republike Srpske, sproveo nabavke i naš zdravstveni sistem imao je svu neophodnu opremu pravovremeno i prije nekih daleko razvijenijih zemalja. Upravo zahvaljujući tome u prvom talasu pandemije spriječeni su scenariji i posljedice virusa korona, kakve su imale pojedine zemlje u Evropi i svijetu.
Treba imati u vidu i da pojedine druge institucije, poput Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, nabavljaju određenu opremu za borbu protiv korona virusa, a takođe u više navrata je Republici Srpskoj i donirana oprema, te je ukupna vrijednost zaštitne opreme i medicinskih sredstava znatno veća.

Ministar porodice, omladine i sporta, Sonja Davidović, razgovarala je danas sa direktorom Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Dejanom Kusturićem, o nastavku saradnje kada je riječ o finansiranju sistematskih pregleda sportista.

„Zdravstvena zaštita sportista je izuzetno važan segment koji smo definisali i Zakonom o sportu i zadovoljstvo mi je što nastavljamo saradnju sa Fondom zdravstvenog osiguranja u ovom segmentu. Ministarstvo i Fond će sufinansirati obavezan godišnji sistematski pregled za sportiste do 18 godina, sportiste sa invaliditetom i kategorisane sportiste, kako je i predvidio Zakon o sportu“, istakla je Davidovićeva.

Finansiranje sistematskih pregleda sportista sa invaliditetom i kategorisanih sportista je, objasnila je Davidovićeva, novina koja je definisana novim Zakonom o sportu, jer je namjera da se ovom mjerom obuhvati što veći broj sportista.

Kusturić je rekao da Fond od početka saradnje sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta insistira na značaju prevencije kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti sportista i da je to najbolji način da se spriječe tragični događaji na sportskim terenima.

Sistematske preglede sportista obavljaće Zavod za medicinu rada i sporta Republike Srpske.