Budući da je osnovna misija FZO RS zaštita prava osiguranih lica i poboljšanje kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kontinuirano sprovodi kontrole u zdravstvenim ustanovama koje su konkretni mehanizmi sprečavanja kršenja prava osiguranih lica. Tako je, primjera radi, u prošloj godini bilo više od 200 kontrola primarne zdravstvene zaštite zahvaljujućim kojim je pravovremenim reakcijama kontrolora Fonda osigurano ostvarivanje prava u praksi na način kako je i definisano ugovorom između Fonda i zdravstvenih ustanova. U fokusu svih kontrola je osiguranik i zaštita njegovih prava, te se i efekti svih ovih redovnih i vanrednih provjera mjere na način koliko je u praksi spriječeno kršenja prava osiguranika, što je i glavni cilj kontrola Fonda.
Napominjemo da je trenutno u pripremi i novi pravilnik o kontrolama za koji očekujemo da će značajno unaprijediti ovu oblast.
Inače, kada je riječ o efektima kontrola, u prošloj godini kroz kontrole Fonda uočene su mnoge potencijalne prepreke koje bi da ne postoje ovi mehanizmi provjere onemogućili ostvarivanje prava osiguranika, poput, ne pružanja zdravstvene zaštite u punom obimu, odsustvo doktora iz ustanove u   kojoj ima zaključen ugovor o djelu, ne oslobađanja od participacije osiguranika koji je oslobođen plaćanja ove obaveze i drugo. Кontrole Fonda su izuzetno učinkovite posebno u kontekstu sprečavanja kršenja prava osiguranika i obezbjeđenja pravičnog pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga za sve osiguranike.
Osim kontrola u zdravstvenim ustanovama, kontrolisane su i apoteke, tačnije skoro dva miliona propisanih recepata, a sve u cilju postizanja dosljedne primjene prava koja se odnose na lijekove na recept. Tako se u ovim kontrolama analizira indikacija, količina propisanog lijeka, naplata participacije, odnosno da li je ona eventualno naplaćena i osiguranicima koji su oslobođeni plaćanja ove obaveze, da li apoteke raspolažu sa dovoljnim količinom lijekova koje FZO RS finansira i sl.
Dakle, osnovni cilj kontrola je zaštita prava i interesa osiguranih lica.
Pored kontrola FZO RS i osigurana lica, takođe, imaju mogućnost da u nadležnim filijalama podnesu prijavu povrede prava ukoliko smatraju da je prekršeno neko njihovo pravo iz zdravstvenog osiguranja. Ova mogućnost uvedena je prije više od deset godina, upravo kako bi i osiguranicima dali priliku da u slučaju eventualnog nezadovoljstva pruženom zdravstvenom uslugom znaju kome mogu da se obrate za pomoć. Ovo je prilika da apelujemo na osiguranike da podnose prijave, jer je i to način da kontrolori Fonda dodatnom kontrolom analiziraju šta se desilo u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor sa FZO RS.

Svi oboljeli od hemofilije tipa A u Republici Srpskoj, tačnije svih 35 pacijenata, o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja, obuhvaćeni su najnovijom inovativnom terapijom, odnosno  rekombinantnim faktorom i hemlibrom. Riječ je o izuzetno skupim terapijama za koje Fond godišnje izdvaja oko 4,9 miliona КM.
Osim toga, početkom ove godine, Fond je za osiguranike koji boluju od hemofilije omogućio da se  rekombinovani faktori koagulacije  ''moroktokog alfa'' i ''simoktokog alfa'' podižu u apoteci kako pacijenti više ne bi morali da dolaze u Univerzitetsko-klinički centar samo da bi primili terapiju.  
Naime, od početka godine pomenuti lijekovi su uvršteni na listu A i mogu da se podižu na recept u apotekama koje imaju ugovor sa FZO RS, umjesto u UКC-u RS kako je to bilo ranije. Ova promjena u načinu dobijanja terapije o trošku FZO RS posebno je važna za pacijente iz udaljenih krajeva Srpske koji su morali da putuju u UКC RS samo da bi primili ovaj lijek. Na ovaj način poboljšava se i olakšava  dostupnost terapija pacijentima, čemu FZO RS, uz uvođenje novih terapija, konstantno i teži. Podsjećamo da su ovi lijekovi i ranije bili dostupni u Programu lijekova i pacijenti su ih primali u UКC RS. Uvrštavanjem ovih lijekova na listu A omogućeno je da se oni podižu na recept, a Fond ih i dalje nabavlja putem javnih nabavki.
Dakle, sve ove novine potvrđuju nastojanje Fonda da gdje je god to moguće olakšava pacijentima put ostvarivanja prava, proširuje paket prava, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite i kvaliteta života oboljelih od hemofilije.
Pored inovativnih terapija, Fond za oboljele od hemofilija finansira i druge lijekove i trenutno je za osiguranike koji boluju od ove bolesti o trošku Fonda dostupno sedam lijekova, od kojih su pet u dva dozna oblika. Godišnji troškovi FZO RS za sve terapije koje su dostupne oboljelim od hemofilije iznose oko 5,2 miliona КM.
Napominjemo da je Fond rano prepoznao važnost finansiranja lijekova za oboljele od  hemofilije, pa su prve savremenije terapije o trošku Fonda bile dostupne još prije desetak godina. Od tada, pa do danas, Fond nastoji da prilagođavanjem propisa maksimalno olakša put ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu ovoj kategoriji osiguranih lica. Primjera radi, Fond je oboljele od hemofilije među prvima oslobodio plaćanja participacije za osnovnu bolest i sve njene komplikacije, a od 2018.  godine, budući da je riječ o rijetkom oboljenju, Fond je napravio još jedan iskorak – u potpunosti su oslobođeni plaćanja participacije za sve što spada u obavezno zdravstveno osiguranje.
Osim toga,  Zakonom o obaveznom  zdravstvenom osiguranju RS omogućeno je da građani koji boluju od hemofilije,  zdravstveno osigurani mogu biti i po osnovu svoje bolesti, ako ne postoji nijedna druga mogućnost, što ranije nije bio slučaj. Tako je Fond  kao i sve druge institucije koje djeluju u okviru zdravstvenog sistema prepoznao neophodnost da građani koji imaju ovu bolest u svakom trenutku budu zdravstveno osigurani radi obezbjeđenja adekvatne i najbolje zdravstvene zaštite.

Pravo na privremenu spriječenost za rad zbog njege užeg člana porodice (djece ili partnera) propisano je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, te je u Pravilniku o postupku utvrđivanja pripremene sprečenosti za rad, kao nižem podzakonskom aktu, takođe, uvrštena ova odredba.
Prema ovom Zakonu, pravo na njegu užeg člana porodice može se ostvariti u toku godine i to 15 kalendarskih dana po djetetu, ako je riječ o djeci do 15 godina starosti ili sedam dana za djecu, odnosno članove uže porodice koji su stariji od 15 godina. Dakle, broj dana se računa po djetetu, što znači da roditelj za svako dijete ima pravo na 15 dana ili sedam dana bolovanja. Primjera radi, jedan od roditelja koji imaju dvoje djece, ima pravo na 30 kalendarskih dana (računaju se i dani vikenda), oni sa više djece, imaju više i slično, a porodični doktor vodi evidenciju za koje dijete se uzima bolovanje.
Inače, članom uže porodice se smatraju i djeca i supružnici, a pravo se ostvaruje ukoliko je uži član porodice bolestan.
Pored ovog prava, omogućeno je i da roditelj/staratelj ima pravo na bolovanje ukoliko se dijete nalazi na bolničkom liječenju, pa sve dok traje to bolničko liječenje. Ovo pravo ima jedan od roditelja ili staratelja djeteta koji u bolnici boravi na preporuku ljekara koji je dijete uputio u bolnicu, u skladu sa važećim propisima. Napominjemo da ovo pravo imaju osiguranici čijem djetetu je odobreno bolničko liječenje u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, ali i izvan granica Srpske. Dakle, pored 15 kalendarskih dana, omogućeno je i ovo pravo na bolovanje za vrijeme trajanja bolničkog liječenja djeteta, za koje nema ograničenja, i u te dane se ne računa pomenutih 15 dana za njegu djeteta.
Napominjemo da roditelji u slučaju teškog zdravstvenog stanja djeteta do 18 godina života (maligne bolesti, zbog teškog oštećenja moždanih struktura ili drugog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja djeteta) imaju pravo na bolovanje do četiri mjeseca u toku kalendarske godine. Ovo pravo se ostvaruje na prijedlog zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa u kojoj se dijete liječi, a bolovanje otvara porodični doktor.
Кao što se vidi iz priloženog, postoji više osnova po kojem roditelj ima mogućnost da bude na bolovanju zbog njege djeteta.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske dobio je pozitivno mišljenje za finansijske izvještaje, kao i za usklađenost aktivnosti, Glavne službe za reviziju javnog sektora za 2023. godinu.
Prema mišljenju revizora, finansijski izvještaji FZO RS istinito i objektivno prikazuju, u svim materijalnim aspektima, finansijsko stanje imovine i obaveza u skladu sa propisanim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor. Takođe, sve finansijske transkacije FZO RS u prošloj godini, prema mišljenju revizora, prikazane su u svim materijalnim aspektima u skladu sa propisima kojima su regulisane. Ovo je, inače, već treći put zaredom da FZO RS dobija pozitivno mišljenje i za finansijske izvještaje i za usklađenost aktivnosti od Glavne službe za reviziju javnog sektora.
Revizori su u svom izvještaju konstatovali da hakerski napad koji se desio 31.12.2023. godine na Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) nije imao uticaj na proces izrade finansijskih izvještaja, jer su svi finansijski podaci i informacije Fonda pohranjeni u Poslovnom informacionom sistemu (PIS) koji je poseban informacioni sistem.
U svom izvještaju, revizori su dali i četiri preporuke koje se odnose na finansijske izvještaje i dvije za usklađenost, uz konstataciju da su preporuke koje su dali za 2022. godinu u potpunosti sprovedene.
Glavna Služba za reviziju javnog sektora je u prošloj godini analizirala i postupke javnih nabavki Fonda. Revizorskim ispitivanjem bilo je obuhvaćeno više postupaka javnih nabavki koje je sproveo FZO RS u 2023. godini, te su revizori konstatovali da su svi postupci sprovedeni u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH i nisu dali nijednu primjedbu za ovaj segment u radu Fonda.
Takođe, analizirani su i prihodi i rashodi Fonda zdravstvenog osiguranja, te je navedeno da je u bilansu uspjeha za period od 1. januara do 31. decembra prošle godine iskazan pozitivan finansijski rezultat u iznosu od oko 11,2 miliona КM.

Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usvojio je novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad koji je pripreman zajedno sa doktorima koji propisuju ovo pravo, u cilju integrisanja najboljih rješenja iz prakse u regulativni okvir, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe ovog prava svele na minimum.
Prvi put doktori zaposleni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i komisijama za ocjene bolovanja bili su članovi radne grupe koja je pripremala Pravilnik, što samo potvrđuje namjeru Fonda da u sva normativna rješenja uključuje i zdravstvene ustanove, kako bi partnerski unaprijedili primjenu ovog prava u praksi.
Tako je, između ostalog, novim pravilnikom jasno precizirano u kojim slučajevima porodični doktor može da sam propiše bolovanje, za bolovanja do 30 dana, a u kojim je neophodno mišljenje ljekara specijaliste odgovarajuće grane medicine iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa FZO RS. Cilj ovih izmjena je preciznija odredba u pravilniku kako bi i porodičnim doktorima olakšali tumačenje propisa u praksi. Takođe, novim pravilnikom se preciznije definiše ostvarivanje prava na bolovanje za dijagnoze za koje je predviđena maksimalna dužina bolovanja u ukupnom trajanju od 28 dana. Naime, ukoliko osiguranik u periodu od šest mjeseci zbog ovih dijagnoza bude na bolovanju više od 45 dana, kod ponovnog otvaranja bolovanja potrebno je da porodični doktor osiguranika uputi na prvostepenu komisiju.
Isto tako, novi pravilnik definiše da ukoliko se ispostavi potreba za daljim liječenjem, po istoj dijagnozi, nakon šest dana od zaključivanja bolovanja, porodični doktor će osiguranika odmah uputiti na prvostepenu komisiju radi ocjene potrebe za ponovnom privremenom spriječenošću za rad. Isto tako, porodični doktori mogu da prekinu bolovanje i prije isteka roka koji je utvrdila prvostepena komisija ukoliko procijene da se zdravstveno stanje poboljšalo. To se, takođe, odnosi i na prvostepenu komisiju, koja isto može da prekine bolovanje i prije roka koji je predložio ljekar specijalista odgovorajuće grane medicine.
Pravilnik i dalje propisuje konkretne mehanizme kontrole bolovanja, poput vanredne ocjene koji imaju za cilj da spriječe pokušaj bilo kakve zloupotrebe ovog prava u praksi.
Osim toga i dalje ostaje obaveza koja je propisana Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju o javljanju porodičnom doktoru svakih 15 dana dok je osiguranik na bolovanju, izuzev bolničkog liječenja.  U slučaju da se osiguranik ne javi, porodični doktor daje ocjenu da je sposoban za rad.
Takođe, u novom pravilniku i dalje je ostala odredba da u cilju spriječavanja pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta, osiguranik za vrijeme bolovanja ne napušta mjesto prebivališta osim u slučaju posjete porodičnom doktoru ili zbog obavljanja dijagnostičkih pretraga na koje je upućen van mjesta prebivališta. Isto tako, osiguranik ima pravo na žalbu u slučaju da nije zadovoljan ocjenom prvostepene komisije koja je nadležna za propisivanje bolovanja dužih od 30 dana. Pored toga, ima i mogućnost prigovora na ocjenu porodičnog doktora kada je riječ o ocjeni bolovanja, i to u roku od 24 sata od date ocjene, i to nadležnoj prvostepenoj komisiji za ocjenu bolovanja.