Zbog prijava osiguranika da im se u službama hitne medicinske pomoći pojedinih domova zdravlja naplaćuju usluge, ponovo obavještavamo javnost o sljedećem:
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usluge hitne medicinske pomoći finansira za sve građane, osigurane i neosigurane, i ne smije se dešavati da se usluge pružene u hitnoj pomoći naplaćuju građanima, bez obzira jesu li osigurani, gdje im je mjesto prebivališta, u kojoj ustanovi su registrovani i slično. Istovremeno, apelujemo i na građane da ne zloupotrebljavaju službe hitne medicinske pomoći i da se ovim službama obraćaju kada je to neophodno zbog vitalne ugroženosti, odnosno ozbiljnog rizika po zdravlje, jer u suprotnom mogu da ispaštaju pacijenti kojima je zaista potrebno hitno zbrinjavanje.

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske sproveo je proceduru javne nabavke za neinvazivno prenatalno testiranje iz krvi trudnice (NIPT), te bi od oktobra trudnice trebalo da uzorke krvi za NIPT daju u bolnicama, odnosno UKC-u RS, a ovu uslugu će u potpunosti finansirati Fond zdravstvenog osiguranja.
Kako smo i ranije najavili, kada se obezbijede uslovi za NIPT u UKC -u RS, Fond zdravstvenog osiguranja će prestati da refundira troškove ovih usluga, jer će biti omogućeno ostvarivanje ovog prava kako je i prvobitno planirano Programom za NIPT i neće biti potrebe da trudnice same plaćaju ovu uslugu. Dakle, usluge neinvazivnog prenatalnog testiranja će u potpunosti za osigurana lica finansirati FZO RS, budući da je NIPT Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju uvršten u prava iz zdravstvenog osiguranja, a trudnice su oslobođene plaćanja participacije. Pravo na refundaciju će imati samo osiguranici koji su radili ili će uraditi NIPT do oktobra, odnosno dok se ne omogući uzimanje uzoraka u bolnicama i UKC-u RS (rok za refundacije je godinu dana).

Novim Pravilnikom o uslovima i postupku za obezbjeđivanje medicinske rehabilitacije, koji počinje da se primjenjuje od sutra, 14. avgusta, biće pojednostavljeno upućivanje na rehabilitaciju, a dodatno će se unaprijediti i rehabilitacija djece oboljele od cerebralne paralize.

Naime, novim pravilnikom pojednostavljuje se postupak upućivanja na medicinsku rehabilitaciju osiguranika nakon operativnih zahvata na srcu (bajpas, ugradnja umjetnih valvula, operacije na srčanim zaliscima i septumima), tumora miokarda, metoda revaskularizacije miokarda, te akutnog infarkta miokarda. Predviđeno je da doktor porodične medicine u pomenutim slučajevima izdaje uputnicu samo na osnovu prijedloga doktora medicine određene grane specijalnosti, te više nije potrebno rješenje Fonda zdravstvenog osiguranja.

U cilju unapređenja rehabilitacije djece oboljele od cerebralne paralize, novim pravilnikom je za njih omogućena obnova rehabilitacije više puta godišnje, budući da im je potrebna robotička rehabilitacija dva puta u toku godine. Zadržana je još ranije uvedena jednostavnija procedura upućivanja djece do 18 godina na rehabilitaciju, a to je samo na osnovu uputnice i prijedloga nadležnih ljekara.

Takođe, u Listi bolesti, stanja i posljedica povreda za koje se obezbjeđuje medicinska rehabilitacija, koja je sastavni dio Pravilnika, sada je precizno navedeno u kojim slučajevima je potrebno zahtjev za rehabilitaciju uputiti komisiji Fonda zdravstvenog osiguranja kako bi se dobilo rješenje FZO RS, a u kojim slučajevima to nije potrebno. Pored toga, u Listi je detaljnije i preglednije definisano koja medicinska dokumentacija je potrebna za prvu rehabilitaciju, koja za obnovu rehabilitacije, rokovi korišćenja i sl. Na ovaj način se znatno pojednostavljuje ostvarivanje ovog prava u praksi i posao ljekara koji više neće imati dilemu kada je potrebno da zahtjev za rehabilitaciju odobrava komisija Fonda i koja dokumentacija je u kojim slučajevima potrebna, što će doprinijeti efikasnijem rješavanju zahtjeva osiguranika. Skraćeni su i rokovi za započinjanje medicinske rehabilitacije za određena stanja i oboljenja koja imaju veći rehabilitacioni potencijal ukoliko se rehabilitacija započne ranije, kao kod npr. povreda i oboljenja lokomotornog sistema.

I ovim pravilnikom Fond je nastavio da prilagođava propise potrebama osiguranih lica, ali i zdravstvenih radnika, a u cilju da se osigura što jednostavnije korišćenje prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno da pojednostavljujemo procedure i proširujemo prava kada god je to moguće.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS danas je održan sastanak sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, tačnije bolničkih apoteka u cilju pravovremenog raspisivanja postupka javne nabavke za Listu lijekova koji se primjenjuju u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti za narednu godinu.

Budući da Fond zdravstvenog osiguranja sprovodi postupak javne nabavke na osnovu predloženih količina od strane zdravstvenih ustanova sastanak je održan u cilju sagledavanja stvarnih potreba kako bi zbog kompleknosti postupka javnih nabavki ovaj posao efikasno bio završen.

Na sastanku je razgovarano i o realizaciji aktuelnih javnih nabavki, tačnije za ovu godinu, a saslušani su i prijedlozi i sugestije zdravstvenih ustanove koje se odnose na unapređenje dostupnosti Liste lijekova koja se primjenjuje u bolničkoj zdravstenoj zaštiti. 

Cilj Fonda zdravstvenog osiguranja RS je da kontinuirano organizuje sastanke sa predstavnicima zdravstvenih ustanova upravo kako bi zajedničkim snagama u praksi osigurali i obezbijedili još bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu osiguranim licima FZO RS.

Rukovodstvo Fonda zdravstvenog osiguranja održalo je sastanak sa predstavnicima Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske na kojem je razgovarano o unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite za osigurana lica FZO RS.
Praksa Fonda je da kontinuirano organizuje sastanke sa predstavnicima zdravstvenih ustanova kako bi se analizirali primjeri iz prakse i izazove sa kojima se između ostalog suočavaju i zdravstvene ustanove, ali i sam FZO RS. Cilj je da unapređenjem saradnje između svih sudionika zdravstvenih ustanova u konačnici pacijenti dobiju  efikasniju zdravstvenu zaštitu.
Na sastanku je razgovarano i o načinu finansiranja zdravstvenih ustanova, te su predstavnici Fonda ukazali da Fond iz godine u godinu povećava sredstva za finansiranje bolničke zdravstvene zaštite. Primjera radi, za ovu godinu za bolničku zdravstvenu zaštitu planirano je oko 475 miliona KM što je povećanje za 18, 8 miliona KM u odnosu na 2023. godinu.
Takođe, na sastanku je razgovarano i o načinu fakturisanja određenih zdravstvenih usluga, ali i o načinima omogućavanja još bolje dostupnosti zdravstvenih usluga za naše osiguranike.
Napominjemo da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske skoro sav svoj godišnji prihod izdvaja za finansiranje zdravstvene zaštite osiguranih lica, što kontinuirano povećanje sredstava prema bolnicama i domovima zdravlja to i potvrđuje. Na sastanku je zaključena i neophodnost obezbjeđenja dodatnih izvora finansiranja kako bi se osiguranicima omogućile kvalitetnije i dostupnije usluge, jer je svjetski trend da potrošnja u zdravstvu na godišnjem nivou raste za 8 do 10 odsto, upravo zbog uvođenja novih lijekova, poboljšanje dijagnostike, novih procedura liječenja, većeg broja oboljelih, starenja stanovništva i slično.