Služba za odnose s javnošću u Fondu zdravstvenog osiguranja, analizirala je zastupljenost tema iz zdravstvenog osiguranja u nekoliko vodećih pisanih medija Republike Srpske. Analizom su obuhvaćeni «Glas Srpske», «Nezavisne novine», «Euro blic», «Fokus», «Medici. Com», «Večernje novosti» i «Press». U periodu od januara do kraja jula ove godine u navedenim novinama objavljeno je ukupno 119 tekstova o Fondu i zdravstvenom osiguranju uopšte, ili u prosjeku po jedan tekst svakog drugog dana. Ovaj podatak bi svakako bio efektniji da su analizom obuhvaćene i lokalne novine, kao npr. bijeljinske «Semberske novine» i prijedorski «Kozarski vjesnik», koji su često izvještavali svoje čitaoce o temama iz zdravstva.

U skladu sa novim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova u Fondu zdravstvenog osiguranja, direktor Fonda je imenovao jedan broj rukovodilaca službi u sektorima. Prosjek godina imenovanih rukovodilaca službi je 40. Od ukupno 18 imenovanih, njih 7 ili 39 % ima manje od 30 godina, a troje manje od 40 godina.
Za rukovodioca Službe za ino osiguranje u Sektoru za provođenje zdravstvenog osiguranja, imenovana je Ljiljana Sukara. U Sektoru za razvoj zdravstvenog osiguranja za rukovodioca Službe za odnose s javnošću imenovana je Gorana Marić, a za rukovodioca Službe za edukaciju Ljiljana Radivojević. U Sektoru za plan i analizu Milena Babić je imenovana za rukovodioca Službe za ekonomsko-analitičke poslove i poslove cijena, a Suzana Marković za rukovodioca Službe za upravljanje troškovima i analizu uspješnosti rada davalaca zdravstvenih usluga.

Detaljnije

Fond zdravstvenog osiguranja RS, podržan od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, finansira Projekat poboljšanja dijagnostike i tretmana akutnog infarkta miokarda. Projekat je usmjeren na smanjenje smrtnosti od infarkta miokarda u periodu dok pacijent ne bude smješten u bolnicu. Naime, više od 30 % smrtnih ishoda infarkta miokarda posljedica su toga što infarkt nije dijagnostifikovan na vrijeme, odnosno što nisu primjenjeni adekvatni lijekovi u tzv. «zlatnom satu» nakon infarkta.
Kako će se na ovo uticati?
Svaki dom zdravlja u RS, odnosno služba za hitnu medicinsku pomoć, dobiće aparat za brzo dijagnostikovanje infarkta na osnovu analize uzorka krvi i neophodnu količinu lijeka kojeg je potrebno dati pacijentu. Ovako zbrinut već u službi hitne pomoći, pacijent će biti transportovan u bolnicu. Primjenom najsavremenijeg metoda dijagnostikovanja i tretmana infarkta u prvim satima, značajno će se povećati procenat preživljavanja i smanjiti posljedice infarkta miokarda.

Detaljnije

Fond zdravstvenog osiguranja RS, podržan od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, finansira Projekat ''Poboljšanje dijagnostike i tretmana akutnog infarkta miokarda''.
Projekat je usmjeren na smanjenje smrtnosti od infarkta miokarda u periodu dok pacijent ne bude smješten u bolnicu. Naime, više od 30 odsto smrtnih ishoda infarkta miokarda posljedica su toga što infarkt nije dijagnostikovan na vrijeme, odnosno što nisu primjenjeni adekvatni lijekovi u tzv. ''zlatnom satu'' nakon infarkta.
Zbog toga, u okviru ovog projekta, svaki dom zdravlja u RS, odnosno služba za hitnu medicinsku pomoć, dobiće aparat za brzo dijagnostikovanje infarkta na osnovu analize uzorka krvi i neophodnu količinu lijeka kojeg je potrebno dati pacijentu. Ovako zbrinut, već u službi hitne pomoći, pacijent će biti transportovan u bolnicu. Primjenom najsavremenijeg metoda dijagnostikovanja i tretmana infarkta u prvim satima značajno će se povećati procenat preživljavanja i smanjiti posljedice infarkta miokarda.

Detaljnije

Fond zdravstvenog osiguranja RS, podržan od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, finansira Projekat ''Poboljšanje dijagnostike i tretmana akutnog infarkta miokarda''.
Projekat je usmjeren na smanjenje smrtnosti od infarkta miokarda u periodu dok pacijent ne bude smješten u bolnicu. Naime, više od 30 odsto smrtnih ishoda infarkta miokarda posljedica su toga što infarkt nije dijagnostikovan na vrijeme, odnosno što nisu primjenjeni adekvatni lijekovi u tzv. ''zlatnom satu'' nakon infarkta.
Zbog toga, u okviru ovog projekta, svaki dom zdravlja u RS, odnosno služba za hitnu medicinsku pomoć, dobiće aparat za brzo dijagnostikovanje infarkta na osnovu analize uzorka krvi i neophodnu količinu lijeka kojeg je potrebno dati pacijentu. Ovako zbrinut, već u službi hitne pomoći, pacijent će biti transportovan u bolnicu. Primjenom najsavremenijeg metoda dijagnostikovanja i tretmana infarkta u prvim satima značajno će se povećati procenat preživljavanja i smanjiti posljedice infarkta miokarda.

Detaljnije