Za osiguranike sa hroničnom bubrežnom insufijencijom, koji se liječe hemodijalizom, Fond zdravstvenog osiguranja finansira kompletno liječenje, uključujući i prevoz do ustanove u kojoj se provodi hemodijaliza. Zbog nemogućnosti da se prevoz organizuje na dosadašnji način, pojavio se problem prevoza na hemodijalizu za pacijente iz Sokoca i Pala. 
U nastojanju da riješi ovaj problem Fond zdravstvenog osiguranja je danas potpisao ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem usluga prevoza za sedam pacijenata sa Sokoca, koji se hemodijaliziraju u Bolnici Kasindo. Na isti način uskoro će biti riješen i problem prevoza deset pacijenata sa područja Pala.

Odluka o proširenju liste ljekova, koju je usvojio Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja, počeće da se primjenjuje od 1. aprila ove godine.
Lista A je proširena sa nekoliko novih ljekova koji će se propisivati kod teške bubrežne insufijencije: alfakalcidol, lacidipin i mikofenolna kiselina.
Mikofenalna kiselina moći će se propisivati pacijentima oboljelim od autoimunih bolesti, kao i pacijentima sa transplantiranim organima. Na listu A uvrstiće se i dijetetski preparat namjenjen oboljelima od fenilketonurije i hiperamonijemije.
Lista B dopunjena je ljekovima bisoprolol, losartan, losartan i hidrohlorotiazid (samo za pacijente kojima je to preporučio specijalista zbog neželjenih efekata ACE inhibitora), alendronska kisleina + holekalciferol, takođe samo za određene indikacije, te ljekovi risperidon i latanoprost.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Makedonije Janez Jelnikar bio je danas, 16.3.2009., u radnoj posjeti u Fondu zdravstvenog osiguranja RS. 
Cilj posjete je dogovor za organizovanje zajedničkog sastanka predstavnika dvaju fondova zdravstvenog osiguranja, na kome bi se razmijenila iskustva u rješavanju konkretnih problema u ovoj oblasti.
Strateški cilj razvoja zdravstvenog osiguranja u Makedoniji, prema riječima gospodina Jelnikara, bila je finansijska stabilizacija Fonda zdravstvenog osiguranja. Taj cilj je ostvaren i sada predstoji izgradnja sistema, istakao je Jelnikar i dodao da bi im iskustva iz Republike Srpske u vezi sa tim bila dragocjena, posebno u segmentima izgradnje informacionog sistema, informisanja osiguranika i koncepcije listi ljekova koje finansira Fond.

Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Goran Kljajčin potpisao je juče, 11.03.2009. godine, u Sremskoj Kamenici ugovore sa predstavnicima Instituta za plućne bolesti i Instituta za onkologiju o pružanju zdravstvene zaštite pacijentima iz Republike Srpske u 2009. godini.
Potpisivanje ugovora sa Institutom za onkologiju od izuzetnog je značaja za pacijente kojima je neophodna zračna terapija. Ugovorom je precizirano da će Institut svakog mjeseca obezbijediti terapiju za 40 pacijenata iz Republike Srpske, što je znatno više nego do sada.
Za ove pacijente biće obezbijeđen i smještaj za sve vrijeme trajanja terapije kojeg će plaćati Fond zdravstvenog osiguranja. Težim pacijentima obezbijeđen je bolnički smještaj, a pacijenti kojima je zračnu terapiju moguće provoditi ambulantno biće smješteni u hotelu.
''Očekujemo da će potpisivanjem ugovora sa Institutom za onkologiju u Kamenici biti značajno smanjeno čekanje pacijenata na radioterapiju, a što je najvažnije obezbijeđeno je da terapija počne u optimalnom roku za svakog pacijenta'', istakao je Kljajčin.

U martu mjesecu prošle godine kada je Fond zdravstvenog osiguranja RS započeo aktivnosti kontrole uslova liječenja u bolnicama u RS, u njih deset prosječna ocjena je bila 4,2. Na kraju prošle godine stanje je vidno popravljeno, tako da je prosječna ocjena iznosila 4,8.
Najlošije ocjene, na početku ove aktivnosti,  pacijenti su dali za kvalitet hrane i uslove smještaja, a bile su izražene i primjedbe na ljubaznost bolničkog osoblja. 
Menadžment bolnica je krajnje odgovorno prihvatio ove aktivnosti, koje Fond provodi uz podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, što i potvrđuje znatno viša prosječna ocjena na kraju prošle godine. 
Kontrola, koja se kontinuirano provodi, odnosi se na uslove liječenja (opremljenost bolnice, dostupnost ljekova, higijena, kvalitet hrane), te na zadovoljstvo pacijenata (dostupnost informacija, ljubaznost osoblja, mogućnost da se čuje i mišljenje drugog ljekara i sl.).