Iako u BiH svake godine raste broj oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja, prvenstveno kao posljedica nezdravog načina života, ali i zbog konzumiranja cigareta i alkohola, još uvijek na nivou BiH nije zaživjela inicijativa predstavnika RS da se uvede posebna akciza na duvan i alkohol koja bi bila dodatni izvor finansiranja zdravstvene zaštite u ovoj zemlji.
Ovu inicijativu podržala je i Direkcija za ekonomska planiranja u BiH koja je u svom izvještaju upozorila da u BiH raste broj ovisnika od duvanskih proizvoda i alkohola, pa je primjera radi, konstatovano da svaki stanovnih BiH stariji od 15 godina prosječno pije oko 10 litara čistog alkohola.
Osim toga, raste broj i konzumenata cigareta, pa je u ovom izvještaju navedeno da je 67 odsto stanovništva BiH istaklo da u prosjeku potroše oko 30 cigareta za sedam dana.
Posebno zabrinjavaju predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije da će broj umrlih od bolesti koje izaziva pušenje do 2020. godine dostići 10 miliona od čega će najmanje 70 odsto umrlih biti u zemljama u razvoju.
S obzirom na to da se u BiH dio sredstava prikupljenih po osnovu akciza na duvan i alokohol još ne usmjerava u zdravstveni sektor, kako navode u Direkciji za ekonomska planiranja BiH, neophodno je da se ta praksa promijeni. To je, između ostalog, jedna od predloženih mjera ove institucije za unapređenje zdravstvenog sistema u BiH, koje su dostavili i Savjetu ministara BiH.
Inače, prema procjenama Fonda zdravstvenog osiguranja RS, samo po osnovu dodatne akcize na duvan u iznosu od 0,50 KM i na osnovu broja prodatih cigareta u prošloj godini za zdravstvo BiH bi bilo moguće obezbijediti više od 200 miliona maraka. Prema toj računici, zdravstvu RS bi pripalo 70 miliona maraka, a taj iznos bi bio dovoljan za godišnje finansiranje, primjera radi, lijekova na recept.
Dodatno oporezivanje proizvoda štetnih po zdravlje je logično opredjeljenje ne samo s aspekta povećanja prihoda, nego i zbog toga što je za brojne bolesti dokazano da su nastale zbog konzumiranja cigareta, a najčešće je riječ o oboljenjima čije je liječenje izuzetno skupo. Lica koja konzumiraju po zdravlje štetne proizvode kao što je duvan ili alkohol, imaju veći rizik od oboljevanja, što iziskuje velike troškove liječenja, koji se sada isključivo finansiraju iz doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Medicina konstatno napreduje posebno u smislu novih i skupih metoda liječenja, a novac od doprinosa za zdravstveno osiguranje nije dovoljan da pokrije sve troškove. Koliko ova nauka brzo napreduje ukazuje i podatak da, recimo, prije desetak godina nije postojala biološka terapije za oboljele od malignih i nemalignih bolesti, dok ova terapija danas samo za jednog pacijenta godišnje košta oko 30.000 KM.
Druge zemlje regiona su već odavno uvele dodatne izvore finansiranja, jer novac od doprinosa za zdravstveno osiguranje nije dovoljan da pokrije sve troškove zdravstvene zaštite. Međutim, i pored dodatnih izvora finansiranja, ni Slovenci, a ni Hrvati, ne uspjevaju da smanje rashode, nego oni iz godine u godinu rastu, upravo zbog sve veće broja oboljelih.
U budžetsku kasu Fonda Slovenije se, osim doprinosa, godišnje slije i novac od akciza na duvan i alkohol, ali još uvijek ne uspjevaju da se izbore sa finansijskim problemim, pa je nedavno pokrenuta inicijativa da se uvede dodatni porez i na slatka pića, jer su glavni uzročnici dijabetesa. U Hrvatskoj se iz državnog budžeta 32 % ukupnog prihoda od posebnog poreza na duvanske proizvode usmjerava na račun tamošnjeg fonda za zdravstveno osiguranje. Godišnje zdravstvo Hrvatske po tom osnovu dobije oko 130 miliona evra.
Takođe, u zemljama EU se teži tome da se iz dopunskih izvora obezbijedi bar 20 odsto ukupnog prihoda obaveznih zdravstvenih osiguranja, a najzastupljeniji izvor upravo je dodatno oporezivanje po zdravlje štetnih proizvoda.