Trideset sedam privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima Fond zdravstvenog osiguranja ima potpisan ugovor o pružanju konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite,  u prošloj godini pružile su ukupno oko  352.000  usluga osiguranim licima FZO RS, od  kojih se oko 175.000 odnosi na specijalističke preglede, a ostalo na dijagnostičke i terapijske procedure.
Da su, kao što je ranije bio slučaj, ove usluge osiguranici plaćali iz vlastitog džepa, samo za specijalističke preglede, bez dijagnostike i terapije,  platili bi preko 5,2 miliona KM. 
Naime, prosječna cijena specijalističkog pregleda u privatnim zdravstvenim ustanovama u RS iznosi oko 30 KM. Zahvaljujući zaključivanju ugovora između FZO RS i privatnih zdravstvenih ustanova za kompletnu specijalističku uslugu, uključujući pregled, dijagnostiku i terapiju, osiguranik sada plaća 1,5 KM. Drugim riječima, za 20 puta smanjeno je plaćanje iz vlastitog džepa u privatnim zdravstvenim ustanovama u odnosu na period od prije nekoliko godina, a za to značajno poboljšanje dostupnosti zdravstvene zaštite Fond je izdvojio manje od 1 odsto ukupnih troškova.   
Pored konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, Fond je s četiri privatne zdravstvene ustanove zaključio ugovor o pružanju dijagnostičkih usluga (magnetna rezonansa i komjuterizovana tomografija), koje su u prošloj godini obavile preko  8.900 pregleda.  Da su osiguranici, kao ranije,  usluge MR i KT u privatnim ustanovama plaćali iz vlastitog džepa,  za njih bi izdvojili oko 2,4 miliona KM.
Inače, smanjenje plaćanja iz vlastitog džepa građana, kao i znatnije uključivanje privatnog sektora u zdravstveni sistem neke su od preporuka Svjetske banke, koje je FZO RS realizovao u oblastima za koje je procijenjeno da je plaćanje iz vlastitog džepa najprisutnije. Realizacijom projekta poboljšanja dostupnosti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite gotovo je eliminisano plaćanje iz džepa osiguranih građana u 12 specijalističkih oblasti, a skraćenjem roka čekanja na MR i KT i uključivanjem privatnih zdravstvenih ustanova, gotovo je eliminisano plaćanje iz džepa i za ove dijagnostičke procedure.
Drugim riječima, zahvaljujući tome što su u zdravstveni sistem uključene privatne zdravstvene ustanove, u džepu građana ostalo je preko 7,5 miliona KM. Ovaj rezultat nije ostao nezapažen među građanima. Naime, istraživanje, koje je prošle godine sproveo Institut za javno zdravlje, pokazalo je da je procenat građana koji su zadovoljni dostupnošću konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite povećan sa 50 % na 90,8 %.