Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Goran Kljajčin je u okviru Sedmih dana porodične medicine RS, koji su održani u Tesliću u organizaciji Udruženja doktora porodične medicine, dobio zahvalnicu za uspješnu saradnju i podršku u razvoju porodične medicine.U okviru ovog skupa predstavnici Fonda održali su i prezentaciju na temu „Kako obezbjediti održivo finansiranje zdravstvenog sektora u RS“. Kljajčin je poručio da je stanje u zdravstvenom sektoru ozbiljno i da Fond na to upozorava već nekoliko godina.„Imamo iste probleme kao i sve zemlje regiona.  Potrebno je da svi zajedno damo svoj doprinos da se popravi stanje u ovoj oblasti, te pobošlja ugled zdravstvenih radnika, jer to doktori zaslužuju. Ljekari porodične medicine u RS su najbolji zdravstveni profesionalnicu u regionu i ponosan sam na sve što smo zajednički uradili za poboljšanje zdravstvenog sistema u RS“, rekao je Kljajčin.

Predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja RS održali su danas sastanak sa Strukovnim sindikatom doktora medicine RS na kojem je razgovorano o aktuelnim temama iz oblasti finansiranja zdravstvenog sektora. 
Između ostalog, na sastanku je razgovarano o Analizi usklađenosti broja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama sa standardima i normativima u vezi sa čim je sugerisano da u budućim ugovorima bude precizno navedeno koliki broj i koju strukturu zaposlenih podrazumjeva realizacija ugovorenih usluga. Predstavnici Strukovnog sindikata su imali primjedbe na objektivnost pojedinih podataka o višku zaposlenih u zdravstvu, ali su se saglasili s ocjenom da je osnovni cilj spomenute analize da inicira raspravu o ovoj temi koja bi dovela do sistemskih rješenja.
Kao i na prethodnom sastanku i na ovome je potvrđena obostrana korist od saradnje i razmjene informacija kako bi svaka od strana mogla da objektivno sagleda probleme s kojima se svako pojedinačno susreće u svom radu. U vezi s tim dogovoreno je da Strukovni sindikat i Fond imenuju timove koji će razmjenjivati informacije o konkretnim temama i ostvarivati neophodne oblike saradnje.

Izvjesni Domagoj Margetić na portalu SEEbiz  tekstom «Istražioci sumnjaju da je Dodik preko Hipa izvlačio novac iz RS-a», započeo je hajku protiv predsjednika Republike Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja RS, odnosno mene kao direktora Fonda.

U spomenutom tekstu navedeno je da se na popisu sumnjivih kredita, koji je u novembru 2009. godine uradila revizorska kuća «Pricewaterhouse Coopres» nalazi kredit Hipo banke Banja Luka odobren Fondu zdravstvenog osiguranja u iznosu od 7,7 miliona evra. Takođe, u tekstu se navodi da je «ovaj kredit bio samo fiktivno, formalno pokriće za operacije pranja novca i izvlačenje novca iz entitetskih institucija na tajne račune u inostranstvu, a po nalogu Dodikove Vlade».

U vezi s navodima iz spomenutog teksta pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske do 2011. godine nije podigao nikakv kredit u Hipo banci. Za vrijeme mandata Vlade RS na čijem je čelu bio gospodin Dodik, Fond je kod Hipo banke imao samo bankarsku garanciju u svrhu obezbjeđenja redovnog plaćanja, s tim da garancija nikada nije aktivnirana s obzirom da je Fond redovno izmirivao obaveze za koje je tražena bankarska garancija.
 
Prvi kredit kod ove banke, od kada sam ja na čelu Fonda, podignut je 13.05.2011. godine i to na osnovu Odluke Vlade RS kojom je Fondu zdravstvenog osiguranja odobreno kreditno zaduženje u iznosu od 20.000.000 KM. Kod Hipo banke je trebalo da bude realizovano 12.000.000 KM odobrenog kredita, ali je zbog limita kojeg je utvrdila «Hypo Grouop», realizovano samo 5.600.000 KM. Sa Novom bankom a.d. Banja Luka  20.05.2011. godine je zaključen ugovor o dugoročnom kreditu od 5.000.000 KM, a sa Pavlović Internacional bankom a.d. Bijeljina  24.05.2011. godine je zaključen ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 3.000.000 KM. Ukupan iznos kredita od triju banaka u iznosu od  13.600.000 KM utrošen je za izmirenje duga koji je Fond imao prema dobavljačima lijekova, apotekama, isporučiocima ortopedskih pomagala, zdravstvenim ustanovama i poslodavcima na ime refundacije plate radnicima koji su bili na bolovanju.

Obavještavamo osigurana lica RS koji do sada nisu izabrali svog doktora porodične medicine ili koji žele da promijene sadašnjeg doktora da bi trebalo to da urade do kraja decembra ove godine.
Registraciju za tim porodične medicine osiguranici mogu da obave u domovima zdravlja ili u privatnim ambulantama porodične medicine sa kojima Fond ima potpisan ugovor.
Izbor doktora porodične medicine vrijedi sve dok osiguranik ne odluči da promijeni doktora, a to znači da se izbor porodičnog doktora ne mora da vrši ponovo za svaku kalendarsku godinu. Svake godine, u periodu od oktobra do kraja decembra, omogućena  je promjena izabranog doktora za narednu godinu. Osim ove, ''redovne'' promjene izabranog doktora, osiguranici mogu i u toku godine da izaberu novog doktora, ali samo pod određenim okolnostima, kao što su  npr. promjena mjesta prebivališta, odsustvo izabranog doktora u dužem periodu i sl. 

U jučerašnjem i današnjem nastavku «ekskluzivnog serijala» EuroBlica u kojima se govori o javnim nabavkama, navedene su netačne i paušalne informacije, kao uostalom i u svim prethodnim tekstovima ovog serijala.
Centralizacija javnih nabavki u zdravstvenom sektoru spada među najefikasnije mjere, kojima je obezbijeđeno da cijene lijekova, ugradnog i sanitetskog materijala budu smanjenje u prosjeku za 30 odsto, da sve zdravstvene ustanove budu  kontinuirano snabdjevene svim što je neophodno za liječenje pacijenata, da lijek koji ima pacijent u Banjoj Luci ima i pacijent u Trebinju itd. Efekte ove mjere je prepoznala i Svjetska banka, koja u svom ovogodišnjem izvještaju preporučuje da isto bude urađeno i u Federaciji BiH. Pozivajući se na iskustvo Republike Srpske, ocjenjujući stanje u Federaciji BiH, Svjetska banka navodi sljedeće: «Nabavka lijekova je u velikoj mjeri fragmentirana, što dovodi do značajnih razlika u cijenama i priuštivosti lijekova. Centralizacija nabavke lijekova u FBiH bi trebala pomoći smanjenju ukupne potrošnje na lijekove za 20 procenata» (strana 94. Izvještaja Svjetske banke).

Fond zdravstvenog osiguranja sprovodi centralizovane javne nabavke u skladu sa Zakonom. Osim toga, nastojeći da ovu oblast uredi prema standardima EU, Fond je primjenio gotovo sve preporuke iz Direktiva EU, iako ga na to ništa ne obavezuje. Između ostalog, standardizovana je kompletna procedura svih faza postupka javnih nabavki, donesen je etički kodeks radnika koji rade na poslovima javnih nabavki, svi javni pozivi se objavljuju na internet stranici Fonda, omogućeno je da predstavnici nevladinog sektora prisustvuju otvaranju ponuda ukoliko to žele itd. Kod javnih nabavki se praktikuje podjela predmeta nabavke u lotove radi povećanja konkuretnosti, kao i sklapanje okvirnih sporazuma, što je takođe jedna od preporuka iz Direktiva EU.